U Matici hrvatskoj održana je još jedna tribina Sučeljavanja u organizaciji Odjela za sociologiju MH na temu suvremenih ratova i nove svjetske sigurnosne arhitekture. Uz moderiranje doc. dr.sc. Ivana Perkova, tajnika Odjela za sociologiju MH, svoje su analize i stavove ukrstili prof.dr.sc. Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i terorizam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista i poznavatelj Bliskog istoka, te prof.dr.sc. Renato Matić s Fakulteta hrvatskih studija.
Piše: Misao.hr
“Vrijeme duboke neizvjesnosti proizvodi ekstremizam i devijantna ponašanja”
Sociolog Matić je u svom izlaganju istaknuo kako „živimo u vremenima duboke neizvjesnosti i kriza što generira nisko povjerenje, osjećaj nejednakih pravila i prava što nerijetko proizvodi devijantna i ekstremna ponašanja u društvu, pa u konačnici i ekstremizam u svom najgorem mogućem obliku i aspektu“.
“Sa sociološkog aspekta gledano, ako neizvjesnosti i nema, ona se proizvodi, i dozira kroz ritam vijesti, promjena ritma u informiranju. Onaj tko upravlja ritmom informiranja upravlja i kolektivnim strahovima i nadanja. Da bi se riješila trajna neizvjesnosti, stanje u kojem svijet sada živi, fokus se drama prebacuje na ono što je predvidljivo“, rekao je Matić i dodao kako „ekstremizam nikad ne nudi znanja i rješenja nego trenutačni lažni osjećaj važnosti i to odmah“.
Institucionalni vakuum
“Uvijek naravno na štetu drugog. I u tom kontekstu, imamo i vakuum institucija, a javnost zauzimaju memovi koji popunjavaju praznine tako što jednostavno i u kratkom vremenu bude emocije, jer je institucionalna komunikacija spora, nejasna, a treba biti pravodobna, provjerljiva jednoznačna. Također, ono što institucije ‘govore’ treba biti izrečeno humanim rječnikom“, dodao je Matić.
U današnjoj svjetskoj sigurnosnoj i geopolitičkoj arhitekturi, u okolnostima tenzija, istaknuo je prof.dr.sc. Mirko Bilandžić, ako netko traži prostor za razumnu obranu, u vrijeme rata, onaj koji je agresor zahtjev za razumnom obranom doživljava kao napad i opravdanje za novi napad.
“Postoje, naravno, i iznimke: države s visokim bogatstvom i moći u društvu, koje onda sve ove manje, koje prolaze slično, taj stav doživljavaju kao nepravdu unatoč spin doktorima iz vlasti koji pokušavaju uvjeriti da svi jednako trebamo trpjeti“, rekao je Bilandžić.
Neizvjesnosti suvremenog svijeta, u prvom redu stanja na Bliskom istoku, smatra Bilandžić, sugerira da živimo u društvu rizika u sigurnosnom smislu, te da smo suočeni s s velikim brojem ‘nepoznatih nepoznanica’.
“Organizirana hipokrizija: nikome više nije jasno što je i kakav međunarodni poredak imamo”
“Dominantni sukobi koji sada traju mijenjaju svijet i njegovu sliku i neće biti ništa isto s aspekta međunarodne sigurnosti. Prvo, nije jasno što je međunarodni poredak više jer živimo u vremenu tzv. Organizirane hipokrizije. Stvarnost u kojoj jedino što postojano radimo je da uništavamo temelje na kojima smo sazdani istodobno se pozivajući upravo na te temelje“, rekao je Bilandžić.
Sukob u Bliskom istoku, dodao je Bilandžić, jedan od onih tvrdokornih, dugotrajnih sukoba u kojima ‘ratuju’ cijela društva.
“Izvor tog sukoba je pitanje palestinske države. I mogu li postojati dvije države na istom teritoriju. Bliski istok je posebno područje u kontekstu sigurnosne paradigme, najsmrtonosnije područje, i mi ustvari zadnjih desetljeća živimo u sedmom danu Šestodnevnog rata u Izraelu koji je onda, kada se vodio, 1967. duboko i trajno promijenio političke i sigurnosne okolnosti svijeta. Sve ovo danas je posljedica tog s vrlo neizvjesnim ishodima“, rekao je Bilandžić.
“Kriza institucija, kriza liderstva i kriza morala”
U tom je kontekstu, spomenuo i tri akutne krize suvremenog svijeta: krizu institucija, krizu liderstva i krizu morala.
“Što je danas UN i što ta institucija točno predstavlja, koja je njihova uloga, funkcija? To više nikome nije jasno. Budimpeštanski sporazum iz 1994. godine davao je Ukrajini sigurnosna jamstva da neće biti napadnuta, a danas kada traje ruska agresija, taj međunarodno pravni dokument ne znači ništa: SAD i Rusija jedna drugu optužuju da su prekršile upravo taj sporazum“, dodao je.
“Nema predvidljivih ishoda”
Današnji je svijet bipolaran, a tranzicijski procesi kakve smo naučili gledati do pada komunizma, vodili su iz jedne točke u drugu s izvjesnim i previdljivim ishodima, objašnjava Bilandžić, a danas nema postojane tranzicije nego jedan režim mijenja drugi režim. “Interesne zone i sfere utjecaja danas su još više izraženije nego u doba Hladnog rata, jer svaka od današnjih super sila drugu super silu smatra državnim neprijateljem broj jedan. Mi danas imamo strukturirane blokove nezadovljne postojećim poretkom i nema mehanizama da se to riješi“, rekao je Bilandžić.
Hamasov napad ne može opravdati brutalnost izraleskih vlasti: U Gazi je genocid
Hassan Haidar Diab svoje je izlaganje počeo riječima da „nitko ne možemo reći da Hamas nije kriv jer je napao Izrael ali da to ne može opravdati brutalnost izraelskih vlasti u namjeri da izgladnjuje dva milijuna ljudi na području veličine otoka Brača“.
“Ovo što palestinski narod sada prolazi je genocid, i bez obzira na to što se po zapadnim zemljama prosvjeduje i to uglavnom u organizaciji nevladinih udruga, aktivista, najveći problem je što su zakazale arapske zemlje. Predsjednici arapskih zemalja, pa čak i turski predsjednik, ovaj su ‘kraj rata’ nazivali ‘novom erom’ u odnosima, hvaleći Trumpov sporazum, ali znam da ovaj sporazum neće uspjeti i da ovo nije, nažalost kraj“, rekao je Haidar Diab.
“Kroz nekoliko desetljeća UN je donio cijeli niz rezolucija koje su se bavile palestinskim pitanjem, od povratka na dvije države, a od tog svega, nikada nije realizirano apsolutno ništa. Aktualni sporazum je došao kao neka ‘tableta za smirenje’, ali pravo je pitanje, tko će razoružati Hamas, tko će upravljati Gazom. Ništa se zapravo nije promijenilo jer UN, međunarodna zajednica, ne djeluje po principu jednakosti, ni ovdje, a ni na globalnom planu. Ja sam rođen u Bejrutu, gradu koji je sinonim svih ratova, to je jedan nesretan dio svijeta u kojem nema mira i pravde. Imao sam deset godina kada je počeo rat u Libanonu i kako sam odrastao i stario, samo su me pratili ratovi na tom području“, dodao je.
Bliski istok, kao geopolitički prostor, smatra Haidar Diab, žrtva je političke nepravde jer su intervencijama uništene zemlje poput Sirije i Libije.
“Izrael ima jednu od najradikalnijih vlada ikada u svojoj povijesti”
“Ljudi se u Gazi bore za goli život, zapadni mediji stalno ističu da je Hamas teroristička organizacija, a nitko da spomene da je aktualna vlada Izraela jedna od najradikalnijih ikada u povijesti te države, da izraelski ministri govore da izgladnjivanje dva milijuna Palestinaca nije ništa“, rekao je Haidar Diab.
“Ideja nacionalne palestinske države je neuništiva”
Bilandžić je, na koncu, istaknuo kako ideja palestinske nacionalne države neće nestati, bez obzira na stradanja i razaranja.
“Stotinu godina žive ideje o stvaranju nacionalne države je relativan pojam i to neće nestati, samo će još više generirati i želju i potrebu kod samih Palestinaca da se ona stvari. U tom smislu je ideja nacionalne države neuništiva. Međutim, efektivnu vlast u Palestini ima Hamas, teroristička organizacija i islamski pokret otpora koji tu ideju nosi. Hamas djeluje i karitativno. Ali i prije, dok je bio Fatah na vlasti, opet je bilo riječi o terorističkog organizaciji samo sekularnog tipa“, rekao je Bilandžić.
