Kulturno-povijesna baština Imotskog jedan je od glavnih aduta turističke ponude toga kraja uz bogate prirodne raznolikosti. Međutim, u središtu je zgrada Zavičajnog muzeja, koja je izgrađena kao najveća duhanska stanica u Dalmaciji zbog čega je Imotska krajina u jednom povijesnom trenutku procvjetala. Danas je u Zavičajnom muzeju cijela jedna zbirka posvećena upravo uzgoju duhana, a obnova muzeja je pri kraju.
Piše: Misao.hr
Imotski postaje sve poželjnije turističko odredište, najviše dolaze Nijemci
Od početka ove godine pa sve do 15. srpnja, u Imotskoj krajini u 617 smještajnih objekata zabilježeno je 8860 dolazaka što je 9% više u odnosu na 2024. godinu. Također ostvareno je 50 714 noćenja te se i u ovoj kategoriji bilježi rast u odnosu na prošlu godinu i to za 7%.
Tradicionalno najviše dolazaka registrirano je od strane turista iz Njemačke 2317- 31,4%, 17 066 noćenja 35,92%, zatim slijede Poljaci koji su ostvarili 1224 dolaska odnosno 16,86%, te 8626 noćenja – 18,16%, treći su turisti iz Ujedinjenog kraljevstva 451 ili 6,11% dolazaka sa ostvarenih 3240 ili 6,82% noćenja, slijede Danci, Šveđani, Austrijanci, Norvežani, Nizozemci, Francuzi, Ukrajinci.
Prirodni kapital
Područje Geoparka Biokovo-Imotska jezera prostor je od iznimne kulturne baštine, bogatog povijesnog naslijeđa i prirodne vrijednosti koja obuhvaća veliku raznolikost staništa, vrsta
biljaka i životinja, ali isto tako i geološku raznolikost zastupljenu u brojnim geološkim
tvorevinama nastalim u različitim razdobljima prošlosti zemlje.
Obnova bivše duhanske stanice, Imotska jezera treći UNESCOV Geopark kod nas
Upravo taj veliki potencijal ovog područja je razlog zašto Geopark Biokovo-Imotska jezera postaje treći UNESCO-ov Geopark u Republici Hrvatskoj. Intenzivno se radi i na brendiranju tog odredišta te uređenju
novih geostaza. Samo se u dubinama kanjona Badnjevice u Imotskoj krajini može pronaći rijetka endemska vrsta bjelonogog raka, što je jedan od razloga što će se u kanjonu graditi i označiti nova atrakcija geoparka. Gradske su vlasti najavile ulaganje osam milijuna eura u izgradnju službenih prostorija parka i interpretacijsko- posjetiteljskog centra u secesijskom kompleksu bivše duhanske stanice s kraja 19. stoljeća.
Zavičajni muzej u zgradi nekada najveće otkupne stanice u Dalmaciji: Od antike do karakterističnog imotskog sela
Današnji Zavičajni muzej, početkom 20. stoljeća bio je mjesto okupljanja 500-tinjak radnika najveće otkupne stanice duhana u Dalmaciji izgrađene 1903. godine kao dio industrijskog i arhitektonskog kompleksa.
Izgrađena je u doba Austro-Ugarske, u vremenu od 1888. do 1917. g. i služila je kao blagovaonica i prostor za dnevni odmor radnika. Upravo taj je kompleks zaslužan za gospodarsko unapređenje Imotske krajine, stoga središnje mjesto među izlošcima zauzimaju oni vezani uz proizvodnju i konzumaciju duhana, među čime se ističu razne vrste lula, od osmanskih do lokalnih, izrađenih od gline.
U prizemlju Muzeja nalazi se stalni postav podijeljen u cjeline koje prezentiraju povijest
Imotske krajine od prapovijesti, antičkoga i ranoga srednjovjekovnog razdoblja do sredine 20.
stoljeća. Antičko razdoblje predstavljeno je kamenim spomenicima: nadgrobnim stelama, votivnim zapisima, mozaicima i kamenom plastikom, te metalnim predmetima nakita, oruđa i oružja. Razlog brojnosti antičkih nalaza jest rimska cesta koja je prolazila kroz prostor Imotske krajine, spajajući glavne gradove rimske provincije Dalmacije – Salonu i Naronu.
Izlošci Kulturno-povijesne zbirke prate razvoj grada Imotskog, s naglaskom na razdoblje kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada grad dosiže gospodarski napredak. Etnografski postav posvećen je imotskom selu. Osim predmeta iz seoskih kućanstava, tu je imotska narodna nošnja i mnogi tkani predmeti koji su se koristili u svakodnevnom životu.
