U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru sinoć je izvedena glazbeno-scenska legenda "Krunidba kralja Tomislava", središnji događaj proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Nakon ljetne praizvedbe u Tomislavgradu, u tamošnjoj bazilici svetog Nikole Tavelića, ovaj impresivni oratorij koji okuplja gotovo stotinu umjetnika izveden je i u mostarskoj Kosači.
Piše: Misao.hr
Glazbeno-scenska legenda “Krunidba kralja Tomislava” nastala je po libretu akademika i dramatičara Mire Gavrana, autor glazbe je skladatelj Darko Domitrović, dirigent i aranžer Igor Tatarević, a režiju potpisuje Robert Raponja.
Nositelj projekta “Glazbeno-scenska legenda: Krunidba kralja Tomislava” u kojem sudjeluje gotovo stotinu izvođača je Vijeće Matice hrvatske u BiH, a u projektu sudjeluju Hrvatsko narodno kazalište Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište Mostar i Simfonijski orkestar Mostar.
Zorić: Kralj Tomislav predstavlja metaforu državnosti
Govoreći o oratoriju, Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, ranije je istaknuo kako je "kralj Tomislav mnogo više od povijesne osobe", te da "predstavlja metaforu državnosti".
"Kao što u desetom stoljeću utjelovljuje snagu hrvatske vlasti, tako i danas 11 stoljeća poslije budi osjećaj pripadnosti i odgovornost prema narodu, jeziku i zemlji. Umjetnički projekt krunidba kralja Tomislava nastao je upravo na tom raskrižju između znanstvene ostavštine i narodne predaje koja je stoljećima njegovala Duvanjsko polje kao mjesto hrvatske krunidbe”, rekao je Zorić i dodao kako "legenda ne traži povijesnu egzaktnost i historiografske podatke nego afirmira vrijednosti koje nalažu stoljeća – sloboda, dostojanstvo, samostalnost i domoljublje".
Raponja: Nadahnuće za budućnost, u središtu nisu velikaši nego narod
Redatelj Robert Raponja ranije je naglasio kako "uprizorenje krunidbe nije isključivo slavljenje prošlosti, nego i duboko promišljanje o sadašnjosti te nadahnuće za budućnost.
"Djelo nije samo kronika jednog povijesnog trenutka, već poetski, duhovni i ljudski odraz vječne čežnje hrvatskog naroda za redom, pravdom, istinom i smislom. U središtu priče nisu likovi s dvora ni velikaši, nego narod – ljudi koji sanjaju, nadaju se, mole i rade, te vjeruju u mogućnost poštenog života i smislenog truda. Kraljevska kruna u ovom kontekstu postaje simbol moralne vertikale, osi oko koje se društvo može okupiti i uspraviti nakon povijesnih lomova i stradanja”, rekao je Raponja.
"Priča slavi mir kao najviše životno postignuće"
Libretist Miro Gavran naveo kako "priča, ustvari, slavi mir kao najviše životno postignuće koje počiva na žrtvi hrabrih ratnika, oplakuju se mrtvi, ali se s nadom gleda na budućnost pred narodom koji je obranio svoju slobodu, afirmiraju se ljubav, sloga, obitelj i domoljublje".
Kritičari o glazbeno-scenskoj legendi "Kralj Tomislav":
Jana Haluza u Jutarnjem je listu napisala detaljan osvrt o obilježavanju 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva u Zagrebu i Tomislavgradu, a posebno se osvrnula na glazbeno-scensku legendu „Krunidba kralja Tomislava“.
„Tekst je vrlo jasan i pitak, kombinira govorene (recitacije) i pjevane dijelove (zborovi, arije i dueti) te je skladno uklopljen u glazbenu naraciju. Od Prologa s bitkom do završne Krunidbe pratimo dvanaest prizora iz zamišljenog života Kralja Tomislava o kojemu u oskudnim povijesnim izvorima realno svjedoče tek jedna rečenica i fragmenti.“
„Orkestracija je znalački napravljena, dramaturški razrađena od komornih do skupnih bombastičnih dijelova u djelu prepunom emotivnih i zvučnih vrhunaca. Naposljetku oduševljenje publike i ovacije na nogama izmamili su ponovljeni završni prizor Krunidbe, te potaknuli govorkanja o skorašnjim gostovanjima cijelog projekta u raznim gradovima Hrvatske i BiH“, zaključila je Haluza.
U časopisu „Vijenac“ Matice hrvatske autor Davor Schopfo praizvedbi je napisao tekst naslova „Glazba mira i spokoja“.
„Autori su, u zajedničkom nadahnuću, ostvarili samosvojan umjetnički izraz posvećen narodu i svakome pojedincu u puku. Nisu posezali za povijesnim ni dokumentarističkim zadanostima narodne predaje o Duvanjskom polju kao mjestu Tomislavove krunidbe. Snažno su izrazili ideje slobode, domoljublja i mira. Glazbeni je izričaj u velikom rasponu od orkestralnih tutnjava timpana i svečanih fanfara do delikatnih lirskih ugođaja.“
„Orkestracija je bogata s istaknutom ulogom pojedinih solo instrumenata. U cjelini je nastalo osebujno, pitko djelo specifična glazbenog stila kao finog spoja klasične glazbe s mjuzikalsko-crossover elementima i naglašene emocionalnosti, što je publika osjetila te je praizvedbu nagradila ovacijama. Uvjeren sam da će Ave Maria, kao zasebna arija, zaživjeti u solističkoj pjevačkoj literaturi kao jedan od najljepših primjera te vrste. Karakteristična je za partituru stalno prisutna ritmička pulsacija kao izraz pulsacije života. ‘Krunidba kralja Tomislava’ glazba je pozitivne energije i spokoja, potrebnih u današnje vrijeme nemira koji nas sve više obuzima“, završio je svoj osvrt Davor Schopf.
“Krunidbom Tomislava za kralja jedan mali europski narod potvrđuje svoju snagu i izlazi na međunarodnu pozornicu kao respektabilan subjekt koji od toga trenutka svoju sudbinu drži u svojim rukama“, kazao je Gavran.
Za oratorij je izrađeno čak šezdeset kostima koje potpisuje kostimografkinja Jasmina Pacek, a autorica scenskog pokreta je Sanela Janković. U izvedbi sudjeluju solisti Opere HNK u Zagrebu i to Josipa Bilić, Roko Radovan, Siniša Štork uz Zbor HNK Mostar pod vodstvo Katje Krolo Šarac i četvero glumaca – naratora HNK Mostar: Nikolina Marić, Mirela Kordić, Ivo Krešić i Robert Pehar.
Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, a pokrovitelji Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, i Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva obilježava se tijekom 2025. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te među hrvatskim iseljeništvom kroz brojne programe – kulturne, umjetničke i znanstvene događaje. Tim se jubilejom slavi krunidba kralja Tomislava, početak Hrvatskoga Kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora.
Povjesničari su ovu obljetnicu istaknuli kao potvrdu tisućljetnog kontinuiteta hrvatske državnosti i važnosti srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva. Tako je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić naglasio da obilježavanje 1100. godišnjice “uspostavlja poveznicu između suvremene Hrvatske i njezinih srednjovjekovnih korijena”, ističući identitetski značaj i dugotrajan kontinuitet hrvatske državnosti”.
“Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva”
Hrvatski sabor je 14. ožujka 2024. jednoglasno donio odluku kojom je 2025. godina proglašena “Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva”, prihvaćajući inicijativu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Matice hrvatske. Ova odluka dobila je podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija te Vlade Republike Hrvatske.
