Piše: Misao.hr
Na proslavi 183. rođendana Matice hrvatske nazočili su brojni hrvatski uglednici koji su u svojim izjavama čestitali Matici kao sinonimu za očuvanje i promicanje, hrvatske kulture i identiteta i podsjećanju na povijesna zbivanja koja, istaknuli su, kroz stoljeća nisu bila nimalo laka, ali i na hrabrosti i ustrajnosti za boljitak hrvatske domovine. Tom u prilog naši sugovornici akademik Velimir Neidhardt, Vesna Bedeković, Andro Krstulović Opara, Gordan Grlić Radman, Željko Tanjić i Domagoj Knežević osvrnuli su se i na predstavljenu knjigu prof. Marija Jareba „Hrvatski nacionalni simboli. Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze“ u izdanju Matice hrvatske, ocijenivši je iznimno vrijednim dokumentom u definiranju istinskih vrijednosti hrvatskih identiteta na hrvatskom etničkom prostoru.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Velimir Neidhardt, ocijenio je da Matica i HAZU imaju izuzetnu suradnju. „Mnogi naši akademici su članovi, i u upravi i u vijećima Matice hrvatske. I to je bilo, ja bih rekao kroz cijeli period i u ono doba, kad je marksistička kultura proglasila Maticu nepoželjnom. Matičina obljetnica iznimno je lijepo proslavljena, pogotovo zato jer je prikazana knjiga povjesničara Marija Jareba. „Ovim temama se trebamo baviti i o tim temama trebaju prestati društveni prijepori jer hrvatski je grb u povijesti uvijek bio rabljen na slobodan način, bez obzira na boje na određenim geometrijskim poljima. To je izvanredno djelo koje će nam pomoći u daljnjem definiranju istinski vrijednosti hrvatskog identiteta na našem etničkom prostoru“, rekao je akademik Neidhardt.
Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesna Bedeković istaknula je da je ponosna na Maticu hrvatsku kao čuvaricu, ne samo hrvatskog jezika, hrvatske kulture, nego i kao na čuvaricu hrvatskoga identiteta. „Suradnja Matice hrvatske i Hrvatskog sabora, saborskog Odbora za obrazovanje znanost i kulturu je sjajna. Plodovi toga su donošenje Zakona o hrvatskom jeziku (siječanj 2024.) čiji je jedan od inicijatora bila Matica hrvatska, a jednako tako i donošenje saborske odluke o obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva što je također inicijativa Matice hrvatske u suradnji s Družbom Braća Hrvatskog Zmaja“, istaknula je.
Saborski zastupnik Andro Krstulović Opara izjavio je da je u Maticu došao među svoje, te dodao kako mu je osobito zadovoljstvo što je zadnjih nekoliko godina Matica na čelu s Mirom Gavranom pokrenula brojne inicijative od Zakona o hrvatskom jeziku i o obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
„Veseli me što je na današnji rođendan Matica pokrenula i svoj novinski portal Misao.hr., na kojem će čitateljima donositi sadržajno štivo koje je do sada nedostajao. Portal je kompatibilan s Matičinim dvotjednikom Vijencem koji pokriva važne teme, no ovakav portal je nedostajao i izvrsno je što je to Matica pokrenula. Na današnjoj smo proslavi imali priliku vidjeti veliki broj ljudi, posebno mladih što me razveselilo jer su imali priliku čuti poticajni i programski govor predsjednika Gavrana. Predstavljena je i divna knjiga moga ‘zmajskoga brata’ i potpredsjednika Matice hrvatske Marija Jareba koja sjajno upotpunjuje misiju Matice hrvatske. Mogu kazati da ću kao i do sada u praćenju aktivnosti Matice hrvatske i s njom u dogovoru pokrenuti inicijativu o proglašenju dana hrvatske zastave“, rekao je Krstulović Opara.
Ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman ustvrdio je da je Matica hrvatska memorija hrvatske kulture i povijesti , hrvatskog političkog identiteta. „Drago mi je bilo sudjelovati na ovoj svečanosti i proći kronologiju svih onih zbivanja koje su predhodile uspostavi samostalne i neovisne hrvatske države. Ove godine kada obilježavamo 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva i 14. stoljeća kršćanstva u Hrvata, je dokaz kako je hrvatsko biće usprkos raznim utjecajima tuđinaca i bivanja u različitim političkim zajednicama uspjelo održati nacionalni, kršćanski identitet. Danas kada živimo u slobodnoj hrvatskoj državi u kojoj možemo ispovijedati svoju vjeru zahvalni smo velikim postignućima i viziji prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i žrtvi hrvatskih branitelja. To ne smijemo zaboraviti, jer je zaborav najveći neprijatelj jednog društva i zato zbog generacija koje dolaze moramo nastaviti s obilježavanjem ovakvih obljetnica važnih za hrvatsku kulturu, opstojnost i hrvatski nacionalni identitet“, izjavio je ministar Grlić Radman.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić
„Svake se godine iznova uvjeravam koliko je važna Matica hrvatska za našu hrvatsku domovinu zato što okuplja široke društvene slojeve, ljude iz znanosti, umjetnosti, kulture, ali i ljude iz manjih sredina koji uistinu predano rade na promicanju hrvatske kulture i ljubavi prema domovini“, rekao je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić. Dodao je da mu je izuzetno drago da je jedan od recenzenata Jarebove knjige profesor s HKS-ova Odjela za povijest Hrvoje Kekez. „Knjiga ne može biti aktualnija i odražava duboku tematiku hrvatskog društva i identiteta. Doprinos profesora Jareba očituje se u njegovoj jasnoći i rješavanju povijesnih kontroverzi, daleko od svih ideoloških zamki“, ocijenio je.
„Nikada nećemo zaboraviti koliko je Matica hrvatska činila za hrvatski narod 1971. o čemu svjedoči i činjenica da su je zabranili“, rekao je povjesničar Domagoj Knežević s Instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova. Osvrćući se na knjigu kolege Jareba rekao je kako nema sumnje da će pridonijeti javnoj raspravi o temama nacionalnog identiteta te pogotovo u pogledu ‘problematike kriminaliziranja hrvatskog povijesnog grbovlja’. Kao što ste možda i primijetili u predstavljanju knjige je prikazan i socijalistički grb SR Hrvatske koji je imao šahovnicu s prvim bijelim poljem što samo po sebi dovoljno govori“, rekao je Knežević.
