U sjeni Vukovara ništa manja tragedija događala se u Slunju i slunjskom kraju 1991. godine. Poput Vukovara u okruženju goloruki narod je s nekoliko stotina slabo naoružanih branitelja neprijatelju odolijevalo sve do 16. studenoga
Tradicionalnom hodnjom „Putevima Oluje ’95“ u srijedu je u Slunju počelo obilježavanje 30. godišnjice Oluje,spomen na vrijemekada su hrvatski branitelji, svojim srcem, odlučnošću i nesebičnom žrtvom, ispisali najsvjetlije stranice, oslobodili Slunj koji je ponovno postao slobodan u kojega su se mogli vratili njegovi prognani stanovnici.
Piše: Misao.hr
Gradonačelnica grada Slunja, Mirjana Puškarić, građanima je čestitala ovu važnu obljetnicu, zaželjevši da hrvatske zastave ponosno vijore na njihovim domovima.
„30 godina slobode nije samo broj, nego je to vrijeme u kojem smozajedno obnavljali i gradili, voljeli i čuvali naš grad, sjećajući se svakog poginulog branitelja, svakog izgubljenog doma i svake suze radosnice na dan povratka. “Njihova hrabrost ostaje u temeljima Slunja – u svakom kamenu i u svakom srcu koje ovdje kuca”, rekla je, zaključivši kako je obveza čuvati istinu o tim danima i prenositi je budućim naraštajima s ponosom i zahvalnošću.
U prisustvu potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelj Tome Medveda, rođenog u obližnjem Cetingradu, koji je u Oluji izgubio brata, na spomen-obilježju u središnjem slunjskom parku odana je počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
U sklopu programa otvorena je i prigodna izložba fotografija iz Domovinskog rata.
Za sve poginule branitelje i civile služena je sveta misa u crkvi Presvetog Trojstva.
Okupacija slunjskog kraja trajala je od 12. studenoga 1991. do 6. kolovoza 1995.
U sjeni Vukovara ništa manja tragedija događala se u Slunju i slunjskom kraju 1991. godine. Poput Vukovara u okruženju goloruki narod s nekoliko stotina branitelja gotovo golorukih, odolijevalo je sve do 16. studenoga. Demonstracija sile 8. listopada na plitvičkim selima /Vaganac, Smoljanac, Poljanak, Vukovići…/ bio je nagovještaj razaranja Slunja i okolice. Upravo 16. studenoga 1991. ušli su agresorski tenkovi u Slunj. Narod i branitelji povlačili su se po bespućima, po magli i kiši prema Bosni. Počelo je razaranje, ubijanje, pljačka. Neke su žive spalili u kućama, neki su morali sami sebi iskupati jamu prije streljanja. Počeo je križni put slunjskog puka, progonstvo, koje je trajalo četiri godine. Ostatak slobodne Hrvatske pružio im je utočište.. Došao je 6. kolovozaa 1995. I Slunj je konačno oslobođen. Za tu je slobodu živote dalo 350 žitelja slunjskoga kraja.
Od tada ga njegovi žitelji grade i zablistao je u novom sjaju. Krenuo je turizam, a 2023. proglašen je najljepšim turističkim naseljem u svijetu.
