„Mile, Mile!“ odjekivalo je prošloga tjedna ispred Suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u trenucima u kojima je Milorad Dodik prilazio medijima kako bi dao izjave o sudskom procesu koji se vodi protiv njega već godinu i pol dana.
Dodik je u svibnju 2023. godine potpisao odluku o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika Christiana Schmidta, koju je izglasao entitetski Parlament RS-a, zbog čega je protiv njega potom podignuta optužnica. Optužnica se odnosila i na bivšeg vršitelja dužnosti direktora Službenog glasila Republike Srpske, Miloša Lukića.
Podsjetimo, Schmidt je nekoliko mjeseci ranije, u veljači 2023. suspendirao zakon o imovini koje su donijele vlasti RS-a kako bi se preuzelo vlasništvo nad državnom imovinom. Vlasti srpskog entiteta smatrale su kako BiH nema pravo na imovinu, odnosno da ona pripada entitetima. Predmet spora je imovina koja je nekada pripadala Socijalističkoj republici BiH, a njen je status nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma trebao biti definiran posebnim zakonom kojega bi donijela Parlamentarna skupština BiH, no to se do danas nije dogodilo. Lukiću i Dodiku se potom počelo suditi po osnovama izmjenjenog Krivičnog zakona BiH čije je izmjene uspostavio Visoki predstavnik u lipnju iste godine, dakle nakon spomenutih odluka Parlamenta RS-a koje su također time službeno ukinute.
Dodik: Tužilaštvo je u službi stranog lica!
Dodik i njegovi suradnici su tijekom procesa zastupali tezu kako Ustavni sud BiH, Sud BiH i Tužiteljstvo BiH nisu legalni, kako je previše ovlasti dano tijelima na državnoj razini te kako se one moraju vratiti entitetima. U svojoj izjavi za medije, Dodik je suptilno zaprijetio posljedicama koje će donijeti ova presuda. U slučaju oslobađajuće presude previđa nezadovoljstvo službenog Sarajeva i čelnika Federacije čime će se, kako naglašava, vidjeti da se cijelo vrijeme radilo o političkom linču. U suprotnom je najavio hitne odluke od strane Parlamenta RS-a, već dogovorene na sjednici entitetske Vlade koja je istog dana zasjedala iza zatvorenih vrata.
Premijer entitetske vlade Radovan Višković rekao je da su na sjednici razmotreni „svi mogući scenariji“, ali nije pojasnio detaljne odluke naglasivši da će ova presuda biti povijesna za opstanak ili nestanak BiH. Osuđujuća bi presuda po Dodikovim riječima zadala „smrtni udarac Bosni i Hercegovini“ i iz tih se navoda može iščitati da je banjalučko vodstvo spremno na smione poteze, ne prezajući od očigledne separatističke retorike. Štoviše, Christiana Schmidta nazvao je pomahnitalim strancem i naglasio da se radi o politički motiviranom procesu protiv njega i time protiv cijele Republike Srpske od strane Visokog predstavnika koji nema po njegovim ocjenama ni legitimitet, ni legalitet.
Tužitelj Nedim Čosić za Milorada Dodika traži maksimalnu kaznu od pet godina, zabranu političkog djelovanja u trajanju od deset godina, a za Lukića je predložio smjenu s pozicije direktora Službenog glasnika RS. Sutkinja Sena Uzunović izjavila je da će presuda čelniku bosanskih Srba po optužnici koja ga tereti za nepoštivanje odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice biti izrečena 26. veljače.
Iako je jasno da se već samim suđenjem BiH našla u institucionalnoj krizi, valja pričekati konačnu odluku, ali i žalbeni postupak koji će zasigurno nakon nje uslijediti. Ukoliko presuda bude osuđujuća, postoji mogućnost povlačenja radikalnih poteza od strane RS-a koji su najavljivani. S druge strane, na skupu održanom 25. veljače, na kojem se okupilo oko 20 000 ljudi, Dodik je po mnogima imao pomirljiviju retoriku, isključio scenarije rata te naglasio kako Republika Srpska treba tražiti svoju slobodu unutar BiH. Ostaje stoga za vidjeti kakve će biti posljedice ove političke krize, najozbiljnije od Deytonskog sporazuma.
