Hrvatska narodna banka pustila je u optjecaj prigodnu kovanicu od 2 eura „1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava“. Motivi na kovanici predstavljaju kralja Tomislava, koji je 925. godine okrunjen za prvog hrvatskog kralja, što ima silan povijesni, politički, društveni i kulturni značaj za Republiku Hrvatsku. Prigodna kovanica, kako ističu iz Hrvatske narodne banke, izrađuje se prema tehničkim specifikacijama za optjecajnu kovanicu od 2 eura u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 729/2014 od 24. lipnja 2014. o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenim za optjecaj.
Piše; Misao.hr
Na nacionalnoj strani prigodne kovanice nalazi se prikaz osnovnog motiva kralja Tomislava na konju, dok je na pozadini prikazana hrvatska šahovnica, kao dio povijesnog i današnjeg grba Republike Hrvatske (danas utvrđenog Zakonom o grbu, zastavi i himni te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske). Na kovanici se nalaze i natpisi „Kralj Tomislav“, godina krunidbe „925“, država izdavanja „Republika Hrvatska“ i godina izdavanja kovanice „2025“, a sve je ispisano kružno duž ruba jezgre kovanice. U vanjskom prstenu nacionalne strane kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave. Na obodu je kurzivom ispisan tekst „O lijepa, o draga, o slatka slobodo“ iz Himne slobodi, dijela pastorale Dubravka Ivana Gundulića. Autor likovnog rješenja nacionalne strane kovanice je Nikola Vudrag, sveučilišni prvostupnik kiparstva, a izdana količina obuhvaća 400.000 komada.
U Splitu izložba o zagrebačkom spomeniku kralju Tomislavu
Dodajmo i to kako je zagrebački spomenik kralju Tomislavu, rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića, dobio i vlastitu izložbu, nastalu u pripremi Gliptoteke HAZU i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu. Naime, u povodu proslave 1100. obljetnice krunidbe prvog hrvatskog kralja izložba donosi povijesni pregled nastanka ovog velebnog djela, od početne ideje 1925. pa preko brojnih peripetija koje su pratile njegovu realizaciju do konačnog postavljanja 1947. te izmjena koje su odvijale do 1991. kad je zadobio današnji izgled. Poseban naglasak izložba postavlja na ulogu Gliptoteke HAZU, koja je imala veliku ulogu u zaštiti reljefa za spomenik, ali i zaštiti brojnih drugih spomenika koji su tijekom 20. stoljeća u bivšoj državi Jugoslaviji uklonjeni iz javnog prostora.
Izložba obuhvaća originalne sadrene modele i skice, bogatu fotodokumentaciju, arhivsku građu te natječajne radove za zamjenske reljefe postavljene na spomenik. Također, posjetitelji će moći vidjeti i umjetnine poput medalje i plakete Ive Kerdića i Frane Cote s prikazima kralja Tomislava, kao i Kerdićeve crteže sokolske Mogile u Maksimiru, još jednog važnog spomenika nastalog 1925..
Izložbu je otvorena radnim danom do 14. kolovoza na adresi Trg braće Radić 7, Split. Autor izložbe je Filip Turković-Krnjak, viši kustos Gliptoteke HAZU.
