Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Vukovarsku kolonu sjećanja ove će godine na svojem putu dugom pet kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja, predvoditi vukovarske braniteljice.
Piše: Misao.hr
Tri mjeseca opsade Vukovara: Poginulo i ubijeno najmanje 2717 osoba
Tijekom agresije i okupacije Vukovara poginulo je i ubijeno najmanje 2717 osoba. Borbe za grad trajale su tri mjeseca tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti braniteljske snage i zauzeti grad. Na današnji dan, prije 34 godine, otpor branitelja je slomljen.
Poslije tromjesečnog nadljudskog otpora velikosrpskoj agresiji Vukovar, stari hrvatski grad na Dunavu, doživio je najtragičniji dan u svojoj povijesti: 18. studenoga 1991. neprijatelj ga je zaposjeo i počinio teške zločine neviđene još od Drugoga svjetskog rata.
Pred očima međunarodnih promatrača, zaredali su se strašni pokolji preostalih branitelja i civila, a preživjelo hrvatsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta.
Potkraj ljeta 1991. elitne gardijske brigade JNA trebale su se kroz Slavoniju probiti do Zagreba. Pad Vukovara predviđali su za samo tri dana. No malobrojni hrvatski branitelji zaustavili su neprijateljski prodor i oko opkoljenoga grada vezali oko 50 tisuća pješaka.
Trpinjska cesta – grobnica neprijateljskih oklopnih snaga
Nakon početnih neuspjeha agresor je primijenio taktiku danonoćnoga bombardiranja grada, što je izazvalo goleme civilne žrtve. Trpinjska cesta postala je grobnicom neprijateljskih oklopnih snaga. Tijekom tromjesečnih borbi uništeno je oko 300 tenkova i tridesetak zrakoplova, 15 je tisuća napadača ubijeno, a još više ranjeno.
Iako je zauzela Vukovar, jugovojska je toliko psihološki i materijalno oslabjela da više nije mogla napredovati. Otpor Vukovara Hrvatskoj donio je vrijeme za jačanje vlastite vojske koja se sada mogla ne samo braniti nego i poduzimati ofenzivne operacije.
Ovčara – najveći pojedinačni pokolj tijekom Domovinskog rata
Ovčara je mjesto u Vukovaru gdje se 20. studenog 1991. godine dogodio zločin nad hrvatskim vojnicima i civilima zarobljenima u vukovarskoj bolnici. Na Ovčari je umrlo između 255 i 264 civila, a ovaj događaj postao je najveći pojedinačni pokolj tijekom Domovinskog rata.
Nakon što je Vukovar pao 18. studenoga, mnogi ranjeni vojnici i civili čekali su svoju sudbinu u vukovarskoj bolnici u kojoj su bili zbrinuti. Stanje bolnice bilo je katastrofalno tijekom cijele opsade grada, gdje je mali broj medicinskog osoblja pokušavao spasiti živote ranjenika tijekom bitke za Vukovar.
Ranjene vojnike i civile iz vukovarske bolnice zlostavljali pijani vojnici JNA i odveli na strijeljanja
U već prekrcanu bolnicu stigli su i ostali civili koji su očekivali da će uskoro biti evakuirani pod zaštitom međunarodnih promatrača. Kada je u bolnicu stigla JNA, nastao je kaos i panika u kojoj je jedan dio stradao, dok su ostali odvedeni autobusima do logora Ovčara. Na Ovčari su zarobljenici iz vukovarske bolnice uskoro postali žrtve nasilja i terora pijanih vojnika JNA koji su slavili pobjedu nad “ustašama”. Nakon dvodnevnih maltretiranja, žrtve su odvedene na streljanje.
Masovna ubojstva dogodila su se 20. studenog 1991. godine, a među ubijenima pronašli su se mladi i stari, žene i muškarci, vojnici i civili. Žrtve nisu bili samo Hrvati, među njima je bio i francuski dragovoljac Jean-Michael Nicolier, ponešto Bošnjaka, Mađara, ali i Srba koji su cijeli život živjeli u gradu koji nisu htjeli predati nasilnoj vojsci.
Ekshumacija tek 1996. godine
Masovna grobnica u kojoj su bačena tijela unesrećenih analizirana je tek 1996. godine. Ekshumacija je trajala 40 dana, a pronađena su tijela 194 osobe. Sudbine nekih od preostalih žrtava bitke za Vukovar i Ovčare nikad nisu riješene, a aktualna srpska politika tvrdoglavo nastoji umanjiti važnost događaja i odbija pomoći da se pronađu tijela nestalih. Ovakav stav otežava odnose između dviju zemalja, ali posebno otežava Vukovaru, gradu koji je do prije rata bio važna luka na plovnom Dunavu gdje se radilo, zarađivalo i napredovalo.
Škabrnja se danas prisjeća svojih žrtava
Istoga dana kada je slomljena herojska obrana Vukovara, u Škabrnji je počinjen pokolj. Pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića zvjerski su ubijena 43 civila, među njima i 15 hrvatskih branitelja. Njima u spomen danas će u Škabrnju doći mnoga izaslanstva te građani iz cijele Hrvatske.
Obrana Vukovara postala je simbolom hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske slobode. Zbog svega toga Hrvatski je sabor 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.
