U povodom 150. godišnjice rođenja Thomasa Manna, jednoga od najznačajnijih njemačkih pisaca 20. stoljeća, Goethe-Institut Kroatien u suradnji s Maticom hrvatskom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu upriličio je trodnevni kulturni i znanstveni program u kojem su hrvatski i njemački stručnjaci govorili o književnom nasljeđu tog velikoga svjetskog klasika koje i danas može biti vodilja.
Piše: SŠH
Jer Mannovo je monumentalno djelo upravo u svojoj težnji za univerzalnim i trajnim vrijednostima duboko obilježeno povijesnim okolnostima čijem nestanku ili temeljitoj preobrazbi svjedočimo i u naše doba, istaknuto je u četvrtak na međunarodnom znanstvenom skupu „Hommage Thomasu Mannu“u Matici hrvatskoj.
Jedan od moderatora skupa potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač istaknuo je za Misao.hrda je skup posvećen i novim čitanjima Thomasa Manna ili reaktualizaciji njegovih djela u našem vremenu. Jedan od priloga Matice hrvatske toj velikoj obljetnici jest i novi prijevod Buddenbrookovih koji je lani objavila u prijevodu Endija Jelčića, a što pokazuje da itekako pozorno osluškuje bilo prevedenih tekstova, naveo je Petrač.
Podsjetivši da su Buddenbrookovi bili prevedeni 1951., dakle prije 75 godina, nužnim je naveo potrebu da se prijevod usadašnji i uskladi s današnjim jezikom.
„Thomas Mann je vrlo aktualan i danas, posebno po pitanju umjetnosti u današnjem svijetu u kojem su relativizirane mnoge vrijednosti. Zanimali su ga odnos umjetnosti i umjetnika u konkretnoj društveno-političkoj sredini, svijet koji ga okružuje. Itekako mu je bilo stalo, ne samo do književnih vrjednota već i duhovnih, a posebno onih koji izlaze iz kršćanstva. To je jedna stvar, a drugo je njegov odnos prema demokraciji koju on visoko vrednuje, a koja je danas u mnogim sredinama vrlo, vrlo krhka i prijeti pretvoriti se u neku vrstu totalitarizma. On će se uvijek zauzimati za demokratske vrijednosti za koje smatra da su kršćanskih korijena“, ocijenio je Petrač.
Izrazio je uvjerenje da će i ovaj međunarodni znanstveni skup pridonijeti većoj suradnji Matice hrvatske i Goethe instituta, jer je, istaknuo je, Matici hrvatskoj itekako stalo do toga da uspostavlja vrlo intenzivne veze s kulturnim institucijama drugih zemalja koje djeluju u Gradu Zagrebu i u Hrvatskoj.
Mannovo književno nasljeđe, koje obuhvaća duboke društvene analize, filozofske refleksije i političku angažiranost i danas snažno odjekuje, poruka je sa znanstvenoga skupa na kojem su uz ostale o djelima i ostavštini Thomasa Manna izlagali Svjetlan Lacko Vidulić, Cvijeta Pavlović, Marijan Bobinac, Dieter Borchmeyer, Árpád Sölter, Christine Magerski, Zrinjka Glovacki-Bernardi, Tihomir Engler, Petra Žagar Šoštarić i Tomislav Brlek.
