Pobjednici Trećeg festivala zavičajne književnosti kojega organizira Ogranak Matice hrvatske u Splitu su književnica Danica Bartulović i pjesnik Nikša Krpetić dok je akademskom slikaru Josipu Botteriu Diniu uručena zahvalnica.
Piše: Toni Ćapeta
Nagrade su laureatima svečano uručene na Dan Hrvatskoga sabora 8. listopada 2025. u Splitu. Ovogodišnji Treći festival zavičajne književnosti priređen je u čast i slavu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Snježana Šetka, Nikša Krpetić i Miro Radelj
Danica Bartulović u kategoriji „zavičajne književnosti“ pobijedila je sa zbirkom pjesama pisanoj ikavicom „Vridilo je na svit doći”, a Nikša Krpetić u kategoriji „hrvatski vladari” sa zbirkom pjesama ”Od knezi, Tomislava do Franje”.
Tu je zbirku raskošno ilustrirao akademski slikar Josip Botteri Dini (82) za što je nagrađen zahvalnicom. Inače Botteri Dini nekadašnji je čelnik MH u Splitu.
Nagrade pobjednicima i zahvalnice svim sudionicima književnog natječaja uručili su predsjednica splitske Matice hrvatske Snježana Šetka sa zamjenikom Mirom Radaljem.
Bartulović: „Izdurali smo“
Zahvaljujući na nagradi Bartulović je rekla da se ne predajemo. „Mi koji smo domoljubni, naša je nevolja u tome što smo bogoljubni, domoljubni i što se ne predajemo“, naglasila je autorica koja se posvetila zavičaju, jer je „čula unutar duše glasove djedova, baka, očeva i majki, te naše sirotinje.“ Hrvatski puk u Zagori nerijetko se idealizirao, smatra Bartulović, no tamošnje ljude htjela je prikazati u pravom svjetlu: siromašni, nemoćni, ali ustrajni i toliko jaki, da su, prema autoričinim riječima, „bili titani, svi odreda“. Naglasila je da uvijek piše dušom te da se ne pokorava društvenim pomodnostima, istaknuvši također bogatstvo hrvatske riječi. „Što je riječ? Kaže u Otkrivenju sveti Ivan apostol: U početku bijaše riječ i riječ bijaše od Boga i Bog bijaše riječ. Sve je po riječi postalo. Dakle, riječ je temelj, riječ je identitet, riječ sam ja, riječ ste vi“, istaknula je autorica, naglasivši da svoju povijest i svoj jezik moramo njegovati i baštiniti. Prigodno je pročitala svoju pjesmu „Izdurali smo“, što znači „izdržali smo“.
Snježana Šetka, Danica Bartulović i Miro Radelj
Potom je nagrada uručena i Nikši Krpetiću, koji je rekao da je uložio silan trud u svoju zbirku. U njoj je opjevao sve važnije hrvatske velikane, od dolaska Hrvata do Domovinskoga rata, događaje poput Tomislavove krunidbe na Duvanjskom polju te važnu
spomeničku baštinu, kao što je Višeslavova krstionica. „Autor se, opjevavši te bitne identitetske odrednice, opire ‘Tomislavovoj kletvi’,“ kako se izrazio dr. sc. Domagoj Vidović, podrazumijevajući pod tim pojmom nijekanje hrvatske samobitnosti, omalovažavanje hrvatskih velikana, propitivanje svake činjenice koja našem narodu ide u prilog te preobrazbu tuđinskih osvajača i zločinaca u žrtve.
J. Botteri: Hrvatska živi od sjećanja, ali i od akcije
Zahvaljujući na priznanju J. Botteri je rekao da Hrvatska živi od sjećanja, ali i od akcije. „Spremni smo uvijek ulagati u njezinu snagu. Ako nam je Bog nešto dao, nije nam to dao da čuvamo sami za sebe, nego da dijelimo. Besplatno ste dobili, besplatno i dijelite, tako kaže Sveto pismo.“, istaknuo je akademski slikar dodajući da slaviti godišnjice i velikane, podrazumijeva i vjernost tom zanosu i kršćanstvu, kao odrednicama hrvatskoga identiteta.
J. Botteri i Snježana Šetka
Snježana Šetka: Ovogodišnji Festival je u znaku hrvatskih vladara
Nazočne je pozdravila predsjednica OMH u Splitu Snježana Šetka istaknuvši da je cilj festivala poticanje i promicanje kvalitetnog književnoga stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika, njegovanje štokavskog i čakavskog narječja, te obogaćivanje hrvatske pisane baštine. Podsjetila je da je Hrvatski sabor na poticaj Matice hrvatske i Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, proglasio 2025. godinom Hrvatskoga Kraljevstva
u znak sjećanja na mitsku krunidbu kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju.
„U skladu s time, naš smo Festival ove godine posvetili ‘Hrvatskim vladarima nekada i danas’. Želeći dodatno ukazati na značaj važnih datuma iz hrvatske povijesti, natječaj smo raspisali 15. siječnja na 33. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Trajao je do 30. svibnja, kad slavimo Dan hrvatske državnosti, nakon čega je prosudbeno povjerenstvo pregledalo pristigle radove i izabralo najbolje među njima. Za završnu svečanost izabran je 8. listopada kojega danas slavimo kao Dan Hrvatskoga sabora, naglasila je dodavši da su natječajem htjeli ukazati na važnost očuvanja lokalnoga govora, te odati počast hrvatskim vladarima iz naše bogate povijesti.
Zahvalila je svima koji pomažu u organizaciji i ostvarenju ovoga Festivala pokrenutog prije tri godine pod pokroviteljstvom Splitsko – dalmatinske županije i u suradnji s Književnim krugom Split i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu te svim ograncima Matice hrvatske na području Splitsko-dalmatinske županije. Posebno je na potpori zahvalila Županiji i Središnjici Matice hrvatske.
U ime Splitsko – dalmatinske županije nazočne je pozdravio dožupan Stipe Čogelja istaknuvši kako je Festival dio nastojanja županije da se hrvatska kultura vrati u središte grada Splita. Ante Ćaleta izrazio je zadovoljstvo suradnjom Hrvatske matice iseljenika i Matice hrvatske u Splitu. „Baštinimo vrijednosti prema kojima se prepoznajemo. Baštinimo identitet prema kojem smo opet drugačiji. Ne isključujemo, nego uključujemo, ali želimo biti svoji“, rekao je Ćaleta, a sve one koji rade na baštinjenu tih vrijednosti nazvao je lučonošama.
Dodjelu nagrada uveličala je klapa Mriža otpjevavši hrvatsku himnu „Lijepa naša“ i nekoliko dalmatinskih pjesama.
