U jubilarnoj godini proslave 1100. obljetnice utemeljenja Hrvatskog Kraljevstva, drama Tomislav i Adriana odvest će gledatelje u razdoblje mladosti i odrastanja prvog hrvatskog kralja Tomislava. Srednjovjekovna utvrda Medvedgrad postala je mjesto predstave Tomislav i Adriana Gradskog kazališta Trešnja. Dvije večeri zaredom, 13. i 14. rujna u 20:30 sati, publika je mogla doživjeti ovu povijesno-ljubavnu priču u autentičnom ambijentu koji oživljava duh jednog od najznačajnijih razdoblja hrvatske povijesti.
Piše: Ivona Smolčić
Medvedgrad kao mjesto sjećanja
Sagrađen u 13. stoljeću kao čuvar Zagreba i njegovih stanovnika, Medvedgrad je tijekom stoljeća postao simbol moći, nadzora i povijesnih previranja koja su oblikovala srednjovjekovnu Hrvatsku. Obnovljene zidine i kule ove povijesne utvrde danas stoje kao živopisan podsjetnik na burnu i slavnu prošlost, čineći je savršenom pozornicom za povratak u vrijeme prvog hrvatskog kralja Tomislava.
Upravo povijesna uloga Medvedgrada daje dodatnu dimenziju i logiku ambijentalnom izvođenju predstave, jer zidine same po sebi svjedoče stoljećima hrvatske povijesti. Ovoga rujna one će, na dvije večeri, oživjeti kao prostor u kojem će i publika postati svjedokom dramatičnih događaja koji su prethodili krunidbi kralja Tomislava i osnutku Hrvatskog Kraljevstva.
Predstava Tomislav i Adriana spaja povijest i bajku, a prati mladog Tomislava, čiji otac, knez Muncimir, planira njegovo vjenčanje s franačkom princezom. Ipak, Tomislavovo srce pripada Adriani, djevojci skromnog porijekla. Očeve spletke i pokušaji da ukloni Adrianu iz Tomislavova života pokreću snažan sukob između generacija, sve dok Muncimir ne shvati da ne može spriječiti ono što je sudbina već zapisala. Kneza Muncimira utjelovljuje Krunoslav Klobučar, dok njegovog sina, prvog hrvatskog kralja Tomislava, tumači Matija Čigir.
Uloga Adriane pripala je Luciji Rukavini, a Perzijanca Marduka Radovanu Ruždjaku. Zadarskog biskupa Vitalisa utjelovljuje Luka Bulović. Adrianinog oca i nosača tumači Tvrtko Jurić, buzdovanara Kliska glumi Hrvoje Barišić, dok ribara Grgura i njegovu suprugu Marušu igraju Silvio Mumelaš i Tamara Vrdoljak. Krčmaricu Anku utjelovljuje Marijana Mikulić dok svijet razbojnika živopisno oživljavaju Kruno Bakota kao Dabro i Jure Radnić kao Zlomir. Tekst predstave potpisuje Hrvoje Hitrec, a režiju Zoran Mužić. Scenografiju je osmislila Dinka Jeričević, dok su kostimi djelo Tee Bašić Erceg. Rasvjetu je oblikovala Vesna Kolarec, a glazbu Radovan Ruždjak.
“Fikcionalna biografija mladog Tomislava”
Fikcionalna biografija mladog Tomislava kao podsjetnik na doba viteštva i vrline Radnja je smještena na povijesnim lokacijama Dalmacije – u Splitu, Zadru i na dvoru u Bijaćima podno Kozjaka te pruža autentičan pogled na tadašnje običaje, svakodnevicu i političke odnose.
“Ta fikcionalna biografija mladog Tomislava služi kao dobar podsjetnik na doba viteštva i vrline koje ono utjelovljuje i uznosi. Ljubavna priča kraljevića Tomislava i siromašne djevojke Jadranke, odrasle na obali, koja će mu postati nevjesta, zabavno je i poučno štivo o prvim danima hrvatske državnosti, rađanju ljubavi i prijateljstva između dvoje mladih ljudi”, kazao je redatelj Zoran Mužić. Hrvatskog kneza Muncimira utjelovljuje Krunoslav Klabučar, dok njegovog sina, prvog hrvatskog kralja Tomislava, igra Matija Čigir.
U ulozi Adriane je Lucija Rukavina, u ulozi Perzijanca Marduka Radovan Ruždjak, a zadarskog biskupa Vitalisa Luka Bulović. Ulogu Adrianina oca i nosača tumači Tvrtko Jurić, Hrvoje Barišić utjelovljuje buzdovanara Kliska, dok ribara Grgura i njegovu suprugu Marušu igraju Silvio Mumelaš i Tamara Vrdoljak. U ulozi krčmarice Anke pojavljuje se Vanda Vujanić Šušnjar, a svijet razbojnika živopisno oslikavaju Kruno Bakota kao Dabro i Tomislav Dunđer kao Zlomir. Tekst je napisao Hrvoje Hitrec. Scenografiju je kreirala Dinka Jeričević, a kostimografiju Tea Bašić Erceg. Za oblikovanje rasvjete zadužena je Vesna Kolarec, dok je glazbu komponirao Radovan Ruždjak. Autor plakata je Igor Kordej.
Autor drame, cijenjeni hrvatski dramatičar, romanopisac, publicist, scenarist Hrvoje Hitrec, za Misao.hr istaknuo je kako je još ranih devedesetih godina 20. stoljeća napisao dulju pripovijetku naslovljenu Tomislav i Adriana.
„Knjigu je objavila nakladnička kuća Mosta, sa prekrasnim ilustracijama jednoga od najvećih hrvatskih crtača svih vremena, Radovana Domagoja Devlića. Tek zatim pretvorio sam prozu u dramsko djelo, praizvedeno u Kazalištu Trešnja. Glavne su uloge imali Višnja Babić, Kruno Šarić, Izet Hajdarhodžić i Slavko Juraga. Bila su to ratna vremena, gostovali smo na Šibenskom festivalu, Šibenik pod granatama, pa je predstava odigrana u Solarisu, a publiku činili prognanici”, rekao je Hitrec.
“Hrvatska povijest neiscrpno vrelo tema”
Hitrec je napomenuo kako ideja uvijek ima, a hrvatska je povijest neiscrpno vrelo tema.
„Tomislav i Adriana nisu pisani samo za djecu i mlade, nego i za odraslu publiku. I nije to samo romantična priča, niti bajka, premda ima i tih elemenata. Nije ni patetična pripovijest, odnosno drama, nego sraz punokrvnih likova, sa svojim strastima, nagnućima, dobrim i lošim karakterima. Povijesno. utemeljena u doba vladavine kneza Muncimira, čiji će sin postati prvim hrvatskim kraljem. Tomislav je u drami tek knežević, mlad čovjek, kojemu je otac odavno namijenio brak sa franačkom princezom, ali je sudbina umiješala prste. Na simboličnoj razini, veza Tomislava i Adriane, djevojke iz skromne splitske obitelji, upućuje na sve tješnje sveze Hrvata i stanovnika romanskih gradova“, otkrio je autor, dodavši kako je prije nekoga vremena objavljen je reprint proze Tomislav i Adriana, u izdanju ogranka Matice hrvatske u Bizovcu, a usporedo je Kazalište Trešnja obnovilo predstavu u posve novoj podjeli, s mlađim naraštajem glumaca, u režiji Zorana Mužića.
U glavnim ulogama Kruno Klobučar, Matija Čigir, Radovan Ruždjak, a Adrianu igra vrlo nadarena mlada Lucija Rukavina. „Uspjeh je bio značajan,
gostovanja u Dalmaciji (Kaštela) i čarobna izvedba na Medvedgradu – prilozi proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Nadam se da će predstava dugo ostati na repertoaru Trešnje“, kazao je.
„Vraćam se klasičnom teatru“
Hitrec je napomenuo kako se na stanovit način, u drami Tomislav i Adriana vraća klasičnom teatru u kojemu je važna riječ, rečenica, izrečena misao.
„Nikada nisam imao problema sa dijalozima, ni u povijesnim romanima (a niz mojih povijesnih romana je objavljen) ni u dramskom tekstu. Kazališni sam čovjek, poznajem glumce i ne želim ih mučiti rečenicama koje se teško izgovaraju. Kao što ne mučim ni redatelje: ništa što napišem ne treba ‘štrihati’, nema suvišnih dijaloga, monologa, ni scena”, kaže Hitrec.
Odgovarajući na pitanje kako bi opisao svojeg Tomislava, te njegovu vezu sa suvremenim mladićima, Hitrec je rekao kako je Tomislav u prvom dijelu drame još dječak.
„Potom je mladić, koji zna što želi, i suprotstavlja se spletkama svog ambicioznog oca. Ne zanima ga toliko moć i vlast koju će jednoga dana imati, nego čežnja za voljenom djevojkom. U biti nema razlike između sadašnjih mladića i onih u ranom srednjem vijeku. Ništa se s ljudima i u ljudima nije promijenilo“, rekao je Hitrec, koji se za kraj osvrnuo na ovogodišnju proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.
„Inicijativa je bila korisna i potrebna, da još jednom podsjeti na dugu, burnu i slavnu hrvatsku povijest i osobe koje su u svom vremenu reprezentirale hrvatsku državu. Nisam pratio sve što se događalo u svezi s 1100. obljetnicom, ali imam dojam mlakosti, nezainteresiranosti. Ne u svim sredinama. U svakom slučaju neusporedivo s proslavom 1000. obljetnice, u vrijeme kada je Hrvatska, paradoksalno, bila siroče u okviru srbijanske monarhije. Ili je baš zato 1925. naboj bio toliko jak. No, godina nije završena, može se možda očekivati još poneki događaj. Sa moje strane: negdje oko Interlibera bit će objavljen povijesni roman Rex Croatorum, u izdanju Školske knjige. Roman o kralju Tomislavu i njegovu vremenu, na stanovit način nastavak romana Dux Chroatorum o Branimirovu dobu“, zaključio je Hitrec.
Tekst je nastao u okviru projekta „Predodžbe o kralju Tomislavu u hrvatskoj umjetnosti“, koji je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje novinarske izvrsnosti.
