Polaganjem lovorovog vijenca ispred spomen ploče na zgradi Vlade Republike Hrvatske obilježena je 34. obljetnica raketiranja Banskih dvora od tadašnje jugo vojske. Vijenac su položili tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregurić i pročelnica Ureda predsjednika Franje Tuđmana Zdravka Bušić. Uz njih i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nazočili su Vladimir Šeks, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te posebni savjetnici predsjednika Vlade Zvonko Kusić i Mate Granić.
Piše: Misao.hr
Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima bez čije žrtve, naglasio je, ne bi bilo hrvatske slobode.
“Taj 7. listopad 1991. uistinu je bio presudan – dan nakon toga Hrvatski sabor svojim je odlukama raskinuo sve državno-pravne sveze s bivšom zemljom i Hrvatska se snažno okrenula putu međunarodnog priznanja, koji je nakon nekoliko individualnih priznanja došao od tadašnje Europske zajednice 15. siječnja 1992.”, podsjetio je Plenković.
Važnim je istaknuo da dionici tog procesa i dalje podsjećaju hrvatsku javnost na teški put koji je Hrvatska prošla kako bi istekla svoju samostalnost, slobodu, demokraciju i postala subjekt međunarodnog prava.
Dodao je kako danas, 34 godine kasnije, postoje druge odgovornosti. „Zaokružiti međunarodni položaj Hrvatske, snažiti naše gospodarstvo, unapređivati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, voditi se razvojnim temama, pratiti globalne trendove i snažno u tom kontekstu štititi hrvatske građane u sigurnosnom, ekonomskom, financijskom i socijalnom pogledu“, poručio je Plenković.
Raketiranjem Banskih dvora željelo se uništiti hrvatski državni vrh
Treći predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregurić ocijenio je da se tim raketiranjem željelo uništiti hrvatski državni vrh.
„Ubiti predsjednika Tuđmana, ubiti rukovodstvo Hrvatske i na taj način onemogućiti ono što se dogodilo drugi dan, donošenje odluke u Hrvatskom saboru o potpunoj samostalnosti i razdruživanje od bivše Jugoslavije“, kazao je Gregurić.
Istaknuo je da treba obilježavati dane herojske borbe u stvaranju hrvatske države. „To trebamo činiti ne samo zbog vijenca na ovoj zgradi, već i zbog svih vijenaca za branitelje koji su stradali u stvaranju hrvatske države tijekom Domovinskog rata“, rekao je prvi predsjednik Vlade .nacionalnog jedinstva.
Saborska zastupnica i bliska suradnica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana prisjetila se dramatičnog događaja tog 7. listopada 1991. godine. Podsjetila je da je jedna od bombi zrakoplova JNA pogodila dvoranu u kojoj je kratko prije toga predsjednik Tuđman ručao s gostima i suradnicima. Uvjerena je da bi hrvatska povijest izgledala potpuno drukčije da je JNA uspjela u svome naumu.
„Hrvatske ne bi bilo da je Tuđman ubijen“, istaknula je Bušić, dodavši da je Hrvatska bila njegov životni projekt i jedini je on znao kako do tog cilja doći.
Vladimir Šeks bio je predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora koji je, dan nakon napada na Banske dvore, 8. listopada 1991., na sjednici održanoj u Ininoj zgradi, donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ.
„Dan koji je obilježio sveukupnu hrvatsku povijest kada sam ja 8. listopada proglasio konačnu odluku i kada je cijela sabornica u zgradi Ine pljeskom to pozdravila“, podsjetio je Šeks.
Događaji koji su prethodili raketiranju Banskih dvora
Dana 25. lipnja 1991. godine Hrvatska i Slovenija proglasile su svaka svoju neovisnost od tadašnje SFRJ. Slijedeći preporuku međunarodne zajednice, njihove su deklaracije privremeno odgođene sve do 8. listopada.
Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su opći frontalni napad na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove s ciljem potpunog sloma hrvatske obrane.
Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata). Hrvatska vlada izvijestila je da su jugoslavenski borbeni zrakoplovi napali zgradu ispalivši 6 raketa pri čemu je jedna izravno pogodila palaču (i predsjednikovo krilo zgrade) dok su druge pale na susjedne zgrade. U napadu je jedan građanin ubijen, nekoliko ih je ranjeno, a oštećene su i okolne zgrade.
U trenutku napada hrvatski predsjednik Tuđman pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, u biti jugoslavenskim premijerom.
Povijesna sjednica Hrvatskog sabora u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici
