Zadnji incidenti s upadom dronova iznad uzletišta Kopenhagena i ruski upad 19 dronova dugog dometa na Poljsku, razotkrivaju nuspojave suvremenog društva rizika u kojem napredna tehnologija, prvotno izmišljena za civilne mirne uporabe, prerasta u ubojito „low cost“ ratno oružje. Dronovi, u ulozi „game changera“, i u kontekstu rusko-ukrajinskog rata, dalekosežno mijenjaju oblik ratovanja, na kojeg će se sve europske zemlje morati adaptirati i naviknuti.
Nekada rezervirani za protuterorizam od strane određenih sila, ovi uređaji sada su sveprisutni u gotovo 50 zemalja koje ih koriste u konfliktnim situacijama. Za njihove zagovornike, jurišni dronovi su kirurški precizni i ograničavaju kolateralnu štetu. Međutim, sve veći broj civilnih žrtava diljem svijeta dovodi u pitanje mit o “čistom” ratu i adekvatnost međunarodnog prava. Dronovi se sada široko koriste u konvencionalnim i građanskim ratovima, a ovo jeftino oružje velikog utjecaja prijeti kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i potkopavanjem normi kontrole naoružanja. Ukrajina je u lipnju demonstrirala ovaj snažan vojni potencijal. U impresivnoj operaciji, Kijev je rasporedio oko 100 jeftinih, podvodno pilotiranih (FPV) dronova, od kojih svaki košta između 600 do 1000 dolara, kako bi napao 40 ruskih ratnih zrakoplova smještenih u četiri vojne baze.
Prema danskom institutu za međunarodne studije više od 65 naoružanih nedržavnih skupina sada posjeduje dronove. Belkis Wille iz Human Rights Watcha (HRW) ovo naziva “promjenom paradigme“. No, druga velika zabrinutost raste i zbog autonomizacije sustava dronova, posebno onih s integriranom umjetnom inteligencijom, što bi moglo ubrzati ovaj trend. Ona ukazuje na Rusiju i Ukrajinu. Dronovi poboljšani umjetnom inteligencijom vrlo brzo bi se mogli vidjeti na bojnom polju, u obliku robota ubojica.
Dronovi „mjesečari“ i rizik lančanog eskaliranja
Dronovi su također i učinkovito sredstvo psihološkog ratovanja unutar razrađenih strategija zastrašivanja što je razvidno u raznim hibridnim operacijama testiranja, a to je Rusija pokrenula upadom 19 dronova na teritorij Poljske. To je uznemirilo europsku i poljsku javnost koja je u tom incidentu vidjela korak prema lančanom ratu velikih razmjera. Naime, kako ne pomisliti na „mjesečare“, scenarij lančanog pokretanja prvog svjetskog rata kojeg povjesničar Christopher Clark, opisuje u knjizi „Mjesečari: kako je Europa krenula u rat 1914“. Po Clarkovu mišljenju, odgovornost za ulazak u Prvi svjetski rat proizlazi iz konvergencije između klasične politike, mehaničkog, lančanog savezništva sila Antante, unutarnjih političkih čimbenika i netransparentnih, tajnih odluka unutar diplomatskih kancelarija. U takvom kontekstu lančanog pokretanja totalnog rata u obzir su uzete i nepredvidljive varijable „sudbonosnih incidenata“ koje djeluju kao okidač.
Dronovi, ptice varalice opasne „poker igre”?
Dok Rusija gomila snage duž Finske granice i baltičkih država, Europa pokreće ideju “zajedničkog europskog zida“. Razvidno je kako scenariji ograničenog rata između nuklearnih sila ne isključuju faze okršaja, preleta dronova ili provokacija radi testiranja (kako će neka NATO zemlja reagirati na masovni napad dronova). Prisjetimo se „teorije luđaka“, pregovaračke tehnike kojom se nastoji šokirati i zbuniti suprotnu stranu s potencijalnim iracionalnim potezima, koji bi mogli izazvati katastrofalne posljedice i to ne samo po suprotnu, nego i vlastitu stranu. Bivši američki predsjednik Richard Nixon usporedio je to ratno umijeće “na pragu” s igrom pokera, gdje je cilj natjerati protivnika da odustane, a da se pri tom ne pokazuju karte.
