Splitsko-dalmatinska županija obilježava Dan županije i blagdan svetog Jeronima. Program je započeo 25. rujna kazališnom predstavom ‘E, moj Jere’ u Gradskom kazalištu mladih Split, a u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održana je promocija strip albuma ‘Sveti Jere’, autora Milka Peke i Vladimira Davidenka.
Piše: Misao.hr
Sveti Jeronim, koji je čitavoga života isticao pripadnost Delmatima, važnoj sastavnici u etnogenezi Hrvata, prvi je na latinski jezik preveo Bibliju u 4. stoljeću. Taj prijevod nazvan je Vulgatom. Bibliju su glagoljičkim pismom na staroslavenski jezik prevela solunska braća Ćiril (Konstantin) i Metodije.
Sveti Jeronim rodio se oko 347. u Stridonu, tvrđavi na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Studirao je u Rimu, gdje je kršten 366, godinu prije sv. Augustina. No, po nekim teorijama sv. Jeronim rođen je u Štrigovi (Međimurje).
Javno svjedočio o svojem podrijetlu
Sv. Jeronim javno je svjedočio o svojem podrijetlu, i kad je to bilo lako, ali i onda kad je trebalo biti odvažan i ne plašiti se ugroza koje su mu prijetile. Uz prijevode kanonskih biblijskih knjiga na latinski jezik, sv. Jeronimu pripadaju zasluge za 120 poslanica koje je slao istaknutim ličnostima svoga vremena, napisao je Miljenko Buljac u opsežnom tekstu u Vijencu Matica hrvatska – Vijenac 693 – Sveti Jeronim – prvi prevoditelj Biblije na latinski jezik 2020. ususret velikoj obljetnici – 1600 godina od smrti sv. Jeronima.
Biblija Vulgata
U teološkoj misli važni su odnosi između Jeronima i Augustina, njegova 7–8 godina mlađeg suvremenika. Jeronimove poslanice donose odgovore na brojne povijesne nejasnoće. One su nedvojbeno prvorazredni prinosi koji upućuju na neponovljivo životno djelo, ali i put kojim je koračalo kršćanstvo u počecima. Brojni Jeronimovi prinosi stopljeni su u metonimiji zajedničkoga hoda kršćanske civilizacije, osobito njegova stajališta o trajnom djevičanstvu Marije, celibatu i redovništvu. Znatno prije reformatora Jeronim je od Crkve tražio da prihvati hebrejski kanon Svetoga pisma i tako odbaci deuterokanonske knjige. Proglašen je crkvenim naučiteljem zajedno s Ambrozijem Augustinom i Grgurom Velikim iz godine 1295. Liturgijski mu je spomen 30. rujna.
Marko Marulić o sv. Jeronimu
O svetomu Jeronimu sustavno je pisao i Marko Marulić, ali nije samo pisao, na istinski se način krijepio njegovim naukom, i prema njegovim se načelima u životu vladao i ophodio.Marulić mu, smatrajući ga zemljakom, posvećuje raspravu protiv onih koji ga drže Italcem, životopis i pohvalnu pjesmu. No nadasve mu daje istaknuto mjesto u svojim djelima, napose u Instituciji.
Sv. Jeronim, teška narav i lav
Prema jednoj legendi, Jeronim je izvadio lavu trn iz šape. Od tada ga lav više nije napuštao i sjedio mu je uz noge u njegovoj redovničkoj ćeliji. Zato se Jeronim često prikazuje s lavom uz noge dok sjedi u kardinalskoj odori u svojoj sobi za radnim stolom.
U predaje se ubraja i tvrdnja da je sv. Jeronim bio teške i svadljive naravi. U to se uklapa navodna njegova izjava „Oprosti mi, Gospode, jer sam Dalmatinac!” (lat. Parche mihi Domine quia Dlamata sum). Međutim, potvrde za to u njegovim spisima nema. Teškoj naravi u prilog mogu se pripisati oštre polemike u koje se je upuštao cijeloga svojega života.
