Hrvatski će sabor danas na plenarnoj sjednici raspravljati o izvješću glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o radu državnih odvjetništava u 2024., koje je većinom glasova prihvaćeno na saborskim odborima sa sedam glasova za i četiri protiv.
Piše: Misao.hr
U izvješću na 314 stranica Ivan Turudić kao prioritete ističe skraćivanje trajanja postupaka, smanjenje broja neriješenih predmeta i zapošljavanje novih državnih odvjetnika. Posebno je naglasio rješavanje kadrovske devastacije u sustavu, podizanje plaća i poboljšanje uvjeta rada.
Lani je zaprimljeno 67 kaznenih prijava za govor mržnje, prijavljeno je 46 osoba za zločin iz mržnje te zabilježen rast prijava za nasilje u obitelji od 121%. Sudskim presudama oduzeto je 29,5 mil. eura nezakonito stečene imovine, 26% više nego godinu ranije.
Podsjetimo, Turudićevo je izvješće jučer nakon dvosatne rasprave prihvaćeno na saborskom Odboru za pravosuđe, a on je istaknuo kako je “samom sebi, kada je došao na čelo DORH, odredio prioritete, među kojima je prvi bio sprječavanje kadrovske devastacije”.
“Borba protiv kadrovske devastacije”
“Državno odvjetništvo izuzetno je kadrovski devastirano, problem je i visoka dobna struktura, preko 40 posto državnih odvjetnika i zamjenika starija je od 55 godina, no u suradnji s Ministarstvom pravosuđa povećana je sistematizacija u većini državnih odvjetništava pa je sistematizirano više ljudi nego ih danas radi, a povećana je i sistematizacija vježbenika”, naveo je Turudić i naglasio kako je “situacija u DORH-u je svakim danom sve bolja, bolja je nego je bila kada sam došao (u svibnju prošle godine, op.a.) i uvjeren sam da će biti još bolja za godinu dana”, naglasio je.
“Plaće su povećane, sada su pristojne. Zadovoljan sam rezultatima koje smo postigli”, rekao je i naglasio to u kontekstu skraćenja trajanja postupaka i smanjenju broja neriješenih predmeta.
“Kritike su dobrodošle, ali trudimo se da ne reagiramo na ad hominem napade. Prema zakonu nitko nema pravo, pa ni moralno pravo, da komentira predmete koji ga se neposredno tiču i to je apel” poručio je.
Odgovrajući na pitanje Urše Raukar Gamulin (Možemo!) o curenju informacija iz tajnih izvida u jednom tjedniku, što je izmjenama Kaznenog zakona zabranjeno, te zna li tko je visoki izvor iz DORH-a koji te informacije otkriva, Turudić je podsjetio kako je Možemo bio protiv tog članka 307.a, a da ga sad zagovaraju.
” Vapite zašto se ne primjenjuje – primjenjuje se, no slabog smo oružja zbog toga što je članak tako koncipiran da se novinara ne može ništa pitati. Ne znam tko je visoki izvor, možda ste vi, ja nisam sigurno” odgovorio je.
Raukar: Kažnjavanje ZDS, afere plin za cent i mirkoskopi
Raukar Gamulin pitala ga je i oko slučajeva bivših HDZ-ovaca Josipa Škorića i Josipa Šarića, ali i što je s aferama ‘plin za cent’ i ‘mikroskopi’.
“U aferi ‘mikroskopi’ ste izjavili da osjećate da će se Hrvoje Petrač predati i za dva dana se predao i priznao djela koja mu se stavljaju na teret. Imate neke izvanredne moći ili ste bili u kontaktu,” pitala je zastupnica.
Nju je još zanimalo “radi li DORH na slučaju glasnogovornika Vlade Marka Milića i potpredsjednika Vlade Olega Butkovića zbog korištenja političkog utjecaja za zapošljavanje, ali i na slučaju lažnog osnivanja stranke Ante Nobila i falsificiranja potpisa te hoće li po službenoj dužnosti pokrenuti postupke zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava uoči Thompsonovih koncerata u Zagrebu i Sinju”.
Zekanović: Uršu Raukar ne zanima afera Hipodrom, direktno vezana uz Možemo
Hrvoje Zekanović (HDS) spočitnuo joj je što u taj niz nije uvrstila i aferu Hipodrom, “direktno vezanu uz vašu stranku” i pitala što je s Kostom Kostanjevićem, Lukom Korlaetom i Tomislavom Tomaševićem.
Turudić je rekao zastupnici Raukar Gamulin kako mu “imputira da je razgovarao s Petračem, čovjeka kojeg je prije 20 godina osudio na višegodišnju zatvorsku kaznu i nikad, ali baš nikad se nisam čuo s njim, niti preko posrednika. Izmišljate, lupetate gluposti, čista zlonamjerna konfabulacija”, poručio je dodavši kako Raukar Gamulin ima i dvostruke kriterije oko traženja selektivnih odgovora”.
“Oko Hipodroma govorite o članku 307.a kojim se zabranjuje otkrivanje sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji – pa isti je slučaj s predmetima koje ste nabrojali. Ne možete selektivno tražiti da se nešto kaže o predmetima u kojima se provode izvidi i imati dvostruke kriterije”, kazao je.
Orešković mu poručila da je osoba bez integriteta
Dalija Orešković (DOSIP) pitala ga je za slučaj Agrokora i propalog vještačenja u tom predmetu.
“Nije najsretnije rješenje da vi kao osoba bez integriteta provjeravate integritet drugih koji rade u DORH-u, ali javnost ima pravo znati je li utvrđeno tko je odgovoran za propalo vještačenje. I kako to da je iz prve velike optužnice izbačeno devet okrivljenika, može li se zaključiti da je tadašnja optužnica bila ciljana da se sakrije krimen tadašnje HDZ-ove vlasti koja je otela jednu privatnu kompaniju”, upitala je.
“Možete biti zadovoljni ili ne mojim radom, ali ne možete mi govoriti da sam osoba bez integriteta”, kazao je Turudić.
Dodao je kako se njemu ne može stavljati na teret predmet Agrokor podsjetivši kako je on bio predsjednik žalbenog vijeća Visokog kaznenog suda koji je tu optužnicu vratio te da ima “flagrantne dokaze da sam tu postupao u korist RH”.
“Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne može odgovarati za svoje mišljenje u konkretnom predmetu. Mi smo razmatrali je li bilo stegovnog postupka, ali je u debeloj zastari. Ja sam glavni državni odvjetnik 16 mjeseci, stvar s Agrokorom je počela 2017., jako sam zadovoljan današnjim razvojem situacije, a na pitanje zašto je broj optuženika smanjen što bih ja trebao odgovoriti? Pa protiv ovih postoji osnovana sumnja, za druge ne postoji”, dodao je.
Problematiziran i časopis DOOR
Zastupnice Raukar Gamulin, ali i vanjska članica Odbora, profesorica Zlata Đurđević, otvorile su temu izdavanja časopisa DOOR, kritizirajući Turudića što je postavio sam sebe za urednika bez znanstvenog zvanja, a čime je, naglasila Đurđević, ostvario uvjete za napredovanje u sustavu znanosti.
“U uredničkom odboru su tri profesora s Katedre za kazneno-procesno pravo. Ja nemam nikakvih akademskih ambicija, urednik sam glasila DORH-a, ali nisam uređivački odbor, ja neću odlučivati niti o jednom članku”, kazao je.
Grmoju zanimalo uzima li DORH predmete EPPO-u
Na pitanje predsjednika Odbora Nikole Grmoje (Most) o preuzimanju predmeta od Europskog javnog tužitelja (EPPO-a) o istrazi korupcije u zdravstvu prošle godine kada se DORH, kako je naveo, istovremeno suočavao s manjkom kadra, Turudić je naglasio kako DORH nije ništa uzeo EPPO-u.
“Mi smo vodili samostalnu istragu, a ako je netko nešto nekome otimao, onda je EPPO otimao DORH-u. Svaki sud u RH i EU bi odlučio potpuno ista kao ja. Ovaj postupak je jako brzo pred optužnim vijećem, optužnica je podignuta i jako sam ponosan na taj predmet”, rekao je.
O suradnji na predmetima ratnih zločina: S BiH dobro, sa Srbijom onemogućeno
HDZ-ov Nikola Mažar izrazio je “zahvalnost svim razinama državnih odvjetništava i USKOK-a što su bez obzira na navedene probleme uspjeli zadržati ažurnost i kvalitetu rada”. Na pitanje o regionalnoj suradnji po pitanju ratnih zločina, Turudić je istaknuo dobru suradnju s BiH, ali i “potpuno ignoriranje Republike Srbije”.
“Suradnja je potpuno onemogućena, ali ne našom krivnjom”, rekao je.
