Spektakl u domeni „Hrabrog srca“ i „Gladijatora“
Nedjeljni Večernji list objavio je razgovor s književnikom i dramaturgom Mirom Gavranom i Emmyem nagrađivanim redateljem Bobbyem B. Grubićem o snimanju filma „Urotnici“ po istoimenoj Gavranovoj kazališnoj drami o sudbini Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su pogubljeni 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu, a kojemu je potka najdramatičnija epizoda hrvatske, ali i europske povijesti i koja u filmskom izričaju po povijesnom spektaklu može parirati kultnim filmovima „Hrabro srce“ i „Gladijator“.
Piše: Misao.hr
U razgovoru koji je vodio Ivica Beti Gavran i Grubić svaki iz svoga kuta govore što ih je privuklo toj dramatičnoj temi poniženih hrvatskih plemića koji odluče ubiti austrijskog cara u Beču, a potom proglasiti samostalnost Hrvatske. Zbog izdaje su uhićeni i bačeni na godinu dana u tamnicu, te na koncu pogubljeni.
„Imao sam 22 godine kada sam napisao kazališnu dramu ‘Urotnici’. Privukla me priča o dvojici istaknutih hrvatskih plemića koji su se pobunili protiv austrijskog cara. Radnja se odvija u noći uoči pogubljenja. To je egzistencijalistička drama o dvojici ljudi, od kojih je jedan dvadesetosmogodišnji mladić, a drugi pedesetogodišnjak koji su u jednom danu izgubili sve i od velikaša postaju nemoćni utamničeni koji iščekujući smrt jer nisu pristali na carevo pomilovanje uz uvjet da se javno pokaju“, istaknuo je Gavran. Dodao je da je filmski scenariji bitno složeniji od te kazališne drame, a vjeruje da će film kada ga Grubić snimi nositi tu slojevitost. Namjera nam je da film bude bogata, raskošna saga koja otpočinje sedam godina prije pogubljenja Zrinskog i Frankopana tijekom velike bitke kod St. Gotharda. Proučio sam ponovno dostupne povijesne izvore i držim se povijesnog okvira, ali budući da mi ne radimo dokumentarni nego igrani film, dopustio sam si slobodu da dramske karaktere i odnose između junaka kreiram s punom umjetničkom slobodom. Primjera radi, pravi povijesni princ Hamlet, i Hamlet iz istoimene Shakespearove drame imaju tek nekoliko dodirnih točaka, objašnjava Gavran. Dodao je da će se radnja „Urotnika“ dijelom odvijati i u Veneciji gdje je Frankopan upoznao i zaprosio svoju buduću suprugu Juliju. Puno toga bitnoga događa se na carskom dvoru u Beču, pa u dvorcu Zrinskog u Čakovcu, u dvorcu u Primorju, Karlovcu, prostorima gdje su Zrinski i Frankopan živjeli i ratovali, pa do Bečkog Novog Mjesta. Živjeli su, dodao je u iznimno teškim i dramatičnim vremenima.
„I u njihovo doba, kao i stotinama godina ranije, hrvatski prostor doista je predziđe kršćanstva kako ga je nazvao tadašnji papa, a u takvim vremenima i u takvim prostorima samo hrabri i odlučni ljudi mogu opstati. Zanimljivo je da su obojica bila iznimno obrazovani, govorili su i pisali po nekoliko jezika, bili su skloni umjetnosti, književnosti, kao i Katarina Petrova, supruga, Franova sestra. Njima je književnost bila svojevrsno utočište. Oko sebe okupljali su sve one koji su pisali ili bili ljubiteljima književnosti, tako da su zaslužni za književni kružok koji se u povijesti književnosti naziva „Ozaljski krug“ u kojem se podjednako pisalo i ‘ča’ i ‘kaj’ i ‘što’. Frankopan je čekajući presudu predvodio tekst velikog francuskog pisca Molierea, a na hrvatski je ispisao predivne svoje pjesme koje su posmrtno tiskane kao zbirka ‘Gartlic za čas kratiti’. Bili su svojevrsni prosvjetitelji svoga doba. Uz to, bili su među viđenijim europskim obiteljima“, kaže Gavran kojemu je čudno to što dosad još nije snimljen film o ključnim osobama hrvatske povijesti iako su bili snažnom inspiracijom mnogim hrvatskim književnicima, slikarima i kiparima. Nadam se da će napokon zaživjeti i na filmskom platnu, zaključio je. .
U Gavranovoj drami likovi su samo dvojica junaka, no u filmu će biti i njihove supruge i još deseci manjih uloga. Katarinu sam vidio kao važnu povijesnu osobnost, ali i kao suprugu i majku od krvi i mesa. Julia je bitno mlađa od nje s drugačijom skalom interesa, tako da sam je prikazao kao ženu koja ima zazor od politike kojom se njezin suprug bavi. Julija je po svome senzibilitetu vjerojatno bliža današnjim suvremenim djevojkama i mladim ženama, ali obje te junakinje poput njihovih muževa, sudbinski su određene dramatičnim povijesnim okolnostima koje su u konačnici odredile i sudbinu hrvatskog naroda, naveo je Gavran.
U sinopsisu se navodi i da se protiv velikaša vodi svojevrsni montirani politički proces. „Pod krinkom pravednog suđenja“, a proširila se i vijest da su se Zrinski i Frankopan u Beč zapravo zaputili kako bi cara Leopolda molili za milost. Mlađi Fran razmišlja o tome da zatraži pomilovanje, no Petar ga od toga odgovara.
Bobby B. Grubić: Priča o Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu sadrži sve elemente epskog spektakla
Trostruki dobitnik nagrade Emmy, redatelj Bobby B. Grubić diplomirao je na prestižnom sveučilištu UCLA u Los Angelesu i magistrirao masovne komunikacije na sveučilištu John Hopkins. U razgovoru za Večernji list kaže da priča o Zrinsko-frankopanskoj uroti iz 1671. predstavlja izuzetno zahtjevan projekt koji ima veliki potencijal kako za domaću, tako i za međunarodnu filmsku publiku koja voli povijesne, dramske spektakle. Ovo je jedan od najdramatičnijih prizora hrvatske, ali i europske povijesti.
„Priča o Petru i Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, dvojici hrvatskih velikaša koji su se usudili suprotstaviti moćnom habsburškom carstvu, sadrži sve elemente epskog spektakla. A to me i najviše privuklo ovoj još filmski netaknutoj temi iz hrvatske povijesti, posebice što je priča prema dramskim elementima političkih intriga, ljubavnih odnosa, izdaje i tragičnog završetka glavnih aktera. Osobito mi je privlačna figura Katarine Zrinski književnice i plemkinje supruge hrvatskog bana, koja je u to vrijeme ravnopravno pregovarala s austrijskim dvorom, što priči daje i snažnu žensku komponentu. No, ono što je prevagnulo da se uistinu krene s ovim vrlo velikim i složenim projektom je upoznavanje i rad s Mirom Gavranom na našem prvom zajedničkom projektu, kratkom filmu ‘Samoća’ koji je upravo krenuo na filmske festivale, a na kojem smo se jako dobro upoznali, a zajednički me rad i pisanje i razvijanja scenarija oduševilo. Miro je unatoč svojoj veličini onome što je postigao u domeni kazališta i književnosti, ostao vrlo jednostavan, izravan i profesionalan, a u isto vrijeme dubok i slojevit. To je jedan od glavnih razloga zašto sam ušao u ovaj zahtjevan projekt o Zrinskom i Frankopanu jer je jako bitno, osim teme koja vas interesira, da radite s ljudima s kojima vam je ugodno provesti vrijeme i razvijati kreativnost“, rekao je Grubić.
Dodao je da su u fazi zatvaranja budžeta i pripreme predprodukcije. Veliki projekti iziskuju veliki broj talentiranih ljudi kako ispred, tako i iza kamera i kulisa. Vjerodostojan prikaz vremena i događaja bit će ključan za stvaranje autentične atmosfere i najveći izazov. Film će biti obogaćen uzbudljivim akcijskim scenama, što je uvijek težak izazov kako produkcijski tako i financijski, jer uključuje borbe s Osmanlijama te raznolika okruženja koja dodatno pridonose dinamici radnje i ljepoti filma. Osim povijesne rekonstrukcije, film će istražiti složene ljudske odnose i unutarnje sukobe likova, teme poput fanatizma, požude, vjere, paranoje, osvete i žrtve.
„Želja nam je jednu od najvažnijih tema iz hrvatske povijesti predstaviti na dostojan i umjetnički snažan način kako bi priča zadobila i međunarodnu prepoznatljivost. Želimo da gledatelji u Hrvatskoj spoznaju da je u temeljima hrvatske suverenosti ugrađena i žrtva i legenda o Zrinskom i Frankopanu, a istodobno želimo da gledatelji diljem svijeta saznaju još ponešto o bogatoj Hrvatskoj povijesti sugestivnom umjetničkom pričom koja je u domeni filmskih naslova kao što su ‘Hrabro srce’ (1995) i ‘Gladijator’ i budu “ nadahnuti i potaknuti na razmišljanje o univerzalnim vrijednostima slobode i otpora, nepravdi ali i domoljublju žrtvi i odricanju“, napominje Grubić.
Za potrebe probnih snimanja izabrali veterane hrvatskog glumišta Gorana Grgića i Bojanu Gregorić Vejzović
Za potrebe probnih snimanja i promotivne materijale izabrali su, kaže, dvoje veterana hrvatskog glumišta Gorana Grgića kao Petra Zrinskog i Bojanu Gregorić Vejzović kao Katarinu Zrinski te dvoje glumaca iz mlađe generacije Mateu Marušić kao Juliju i Jakova Gavranakao Frana Krstu Frankopana. S njima sam uspješno surađivao i na filmu „Samoća“ i presretan sam samim pristupom i energijom koju sam dobio od tih iznimno talentiranih glumaca, kaže Grubić.
Probne scene filma koji je predstavljen kao povijesna, romantična i akcijska drama prikazane su potkraj svibnja prošle godine u Kaptol boutique Cinema u Zagrebu.
