Sa sedam glasova ‘za’ i jednim suzdržanim saborski Odbor za regionalni razvoj i fondove EU podržao je danas kandidatkinju HDZ-a, Natašu Mikuš Žigman, za ministricu regionalnog razvoja i EU fondova.
Piše: Misao.hr
Mikuš Žigman odgovarala je na pitanja zastupnika na sjednici Odbora na kojoj ju je predstavio i premijer Andrej Plenković.
Sabor sutra o povjerenju novoj ministri regionalnog razvoja i EU fondova
Saborski će zastupnici o povjerenju novoj ministrici koja je zamijenila sadašnjeg gradonačelnika Zadra, Šimu Erlića, glasovati u utorak, 15. srpnja.
Lijeve oporbene stranke pitale su kako planira riješiti nedostatak kadrova, zastoj u povlačenju novca, unaprijediti iskorištenost fondova za socijalne politike, na što je Mikuš Žigman kzala kako je “fluktuacija ljudi u sustavu nešto je na što treba računati, ali se trudimo ljude i zadržati i kontinuirano educirati”.
“Značaj se dio posvećuju i korisnicima jer i bez njihove kapacitiranosti ne možemo povlačiti novac”, izjavila je i dodala da navodi HUP-a o slabijem povlačenju novaca ne stoje jer je riječ o podatku iz ožujka 2025. godine.
“Imamo 40 posto ugovorenih sredstava”
“To nije zadnji recentni podatak, u ovom se trenutku može govoriti o više od 40 posto ugovorenih sredstava”, dodala je.
Otklonila je tezu da Hrvatska neće povući sva sredstva, da je pred isplatom 6. tranša, a 7. je u pripremi.
“Svjesni smo ambicioznih rokova, cijeli sustav vrlo vrijedno radi na tome, možete biti sigurni da ćemo u tom smislu staviti na raspolaganje sve kapacitete i energiju”, odgovorila je buduća ministrica.
“Potrebna bolja koordinacija što se tiče Zakona o javnoj nabavi”
Na opasku SDP-ove Sanje Radolović da je javna nabava usko grlo, da se krajnji korisnici bore ‘u šumi birokracije’ i s kompliciranom procedurom, Mikuš Žigman rekla da je Zakon o javnoj nabavi saživio u hrvatskom sustavu i “da smo neke boljke prevazišli”, no da je potrebna bolja koordinacija između svih tijela u procesu i da će to nastojati poboljšati.
HDZ-ove zastupnike zanimalo je kako će se Hrvatska postaviti kada je u pitanju revizija kohezijske politike, što će napraviti kako bi se smanjile razlike između regija na Jadranu i kopna, što ministarstvo planira po pitanju jačanja odnosa sa zemljama na jugoistoku Europe, posebice s BiH i zemljama gdje žive Hrvati. Zanimale su ih i mjere za urbanih razvoj, ali i razvoj manjih gradova koji nisu uključeni u ITU mehanizam.
“Politička poruka Hrvatima u susjednim zemljama da brinemo o njima”
Mikuš Žigman napomenula je da se priprema novi Zakon o regionalnom razvoju koji stavlja naglasak i na ta pitanja.
“Važno je razvijati gradove, ali imati i balansirani pristup prema drugim područjima. Zato imamo programe za suradnju s hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama čime se šalje. I to je politička poruka Hrvatima u tim zemljama da o njima Hrvatska brine”, rekla je.
Plenković o Mikuš Žigman: Iskusna i vrlo kvalificirana osoba
Plenković je na sjednici Odbora za regionalni razvoj i EU fondove istaknuo kako je Nataša Mikuš Žigman je vrlo kvalificirana, ali i iskusna jer je više od šest godina bila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, a posebno je verzirana oko europskih tema i upravljanja europskim fondovima.
“Prije nego što je bila državna tajnica bila je ravnateljica SAFU-a. Logika kojom sam se vodio bila je da pronađemo novu članicu Vlade koja će od prvoga dana biti u potpunosti sposobna vladati ovim procesima i biti dodana vrijednost Vladi. Vjerujem da će Mikuš Žigman to uistinu biti” rekao je Plenković i napomenuo kako na ovo mjesto dolazi s mjesta direktorice Sektora za održivost i zelenu tranziciju u Podravci.
“Završila je završila anglistiku i germanistiku. To je dodatna vrijednost s obzirom na međunarodne kontakte. Specijalizirala je ekonomiku Europske unije. Itekako je spremna za ovaj posao kada se radi o obrazovanju i iskustvu'”, rekao je Plenković i istaknuo kako je “politika regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih politika Vlade.
“Gdje smo s apsorpcijom europskih sredstava? Od momenta u kojem je RH postala članica mi smo u odnosu na uplaćena sredstva, a ona su godišnje oko 700 milijuna eura, te u odnosu na ono što smo do sada povukli u plusu 16,7 milijardi eura. Plastično se vidi koje su koristi članstva u EU”, izjavio je Plenković.
