Na mjestu osnivanja Matice hrvatske 1842., na zagrebačkoj adresi Radićeva ulica br. 32. u utorak 1. srpnja svečano je otkrivena Spomen-ploča kao počast osnivačima najstarije hrvatske kulturne ustanove i doprinos turističkoj ponudi Grada kao još jednom mjestu na kojem će se zastati i ponešto naučiti o bogatoj kulturnoj povijesti glavnoga hrvatskoga grada.
Piše: Misao.hr
Spomen ploču otkrio predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić
Spomen ploču u nazočnosti matičara i gostiju svečano je otkrio predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić.
“Malo se zna u hrvatskoj javnosti da je baš na ovom mjestu 10. veljače 1842. osnovana Matica hrvatska, pa smo i postavljanjem ove ploče htjeli na to posjetiti. Želja nam je bila da i ova ploča podsjeća Zagrepčane i njihove goste na najstariju kulturnu instituciju u Hrvatskoj, na Maticu hrvatsku“, rekao je Zorić.
Dodao je da u toj kući živi prijatelj Matice hrvatske Goran Antunac koji je zdušno podržao ovu inicijativu i na čemu mu Matica svesrdno zahvaljuje.
Zorić je podsjetio da je tu kuću, kao najmoderniju zgradu u ondašnjemu Zagrebu, izgradio Bartol Felbinger 1814/15. za bogata trgovca grčkoga podrijetla Đuru Demetrovića, jednog od najvažnijih financijskih pomagača i osnivača Ilirske čitaonice. Demetrović je dio kuće, u tadašnjoj Dugoj ulici iznajmio Ljudevitu Gaju i to, dio za stanovanje, a dio za njegovu tiskaru. Kako je Gaj bio poduzetan čovjek dio je podnajmio Ilirskoj čitaonici, gdje je i 10. veljače 1842. osnovana Matica hrvatska.
Na svečanosti otvaranja glavni urednik Vijenca Goran Galić pročitao je dio iz članka „Palača Matice hrvatske u Zagrebu“ Josipa Brlekovićaobjavljenom u Vijencu 10. veljače 2022.
Matičino podstanarstvo
Prije nego što se 1887. uselila u vlastitu kuću na Strossmayerovu trgu, Matica je gotovo pola stoljeća kušala skupoću i nesigurnost podstanarskoga života.
Matica ilirska na čelu s prvim predsjednikom grofom Jankom Draškovićem, osnovana je u okrilju Ilirske čitaonice, čije je prvo sjedište bila kuća Aleksandra Draškovića u Visokoj ulici br. 22.
Od travnja 1839. sjedište Čitaonice nalazilo se u Kamenitoj ulici (danas Opatička ulica br. 2), u kući Sigismunda Vidalea, tj. Žige Vidalija, trgovca talijanskoga podrijetla. U ožujku 1841. sjedište Ilirske čitaonice seli se u Demetrovićevu kuću u Dugoj ulici (danas Ulica Pavla Radića br. 32).
Na toj je adresi u noći s 10. na 11. veljače 1842. osnovana Matica ilirska (danas Matica hrvatska) te je na njoj stolovala do 1844. godine kada se preselila u Poštarsku ulicu broj 58 (danas Učenički dom Marije Jambrišak u Opatičkoj ulici broj 14).
