Na jučerašnjem sastanku Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, i Roberta Goloba, slovenskog premijera, razgovaralo se, između ostalog, i o Nuklearnoj elektrani Krško.
Piše: Misao.hr
Golob je rekao da je Plenkovića informirao i o planiranim te trenutačnim aktivnostima vezanim za izgradnju novog bloka u nuklearnoj elektrani Krško.
Golob: Zainteresirani smo da Hrvatska sudjeluje kao partner
“Ja sam razumio da je Hrvatska još uvijek zainteresirana, to je potpuno razumljivo. I mi smo zainteresirani za to da Hrvatska sudjeluje u pripremi tog projekta kao partner”, kazao je Golob.
Plenković je rekao da Hrvatska razumije slovenske ambicije u kontekstu planova za izgradnju novog bloka u Krškom te da je hrvatska pozicija principijelna od početka.
Plenković: “Zainteresirani za nastavak suradnje, idealno po postojećem modelu”
“Mi smo zainteresirani za nastavak suradnje, idealno po postojećem modelu, ali smo otvoreni za razgovore s obzirom na to da su sasvim nove okolnosti te da tako osiguramo električnu energiju za naše građane ne za pet, 10, nego za 100 godina u budućnosti”, kazao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska, ako projekt u Sloveniji dobije odgovarajuću potporu, u njemu želi sudjelovati te da je zadovoljna suradnjom i upravljanjem u Krškom “već zadnjih 50 godina”.
Podsjetimo, Nuklarna elektrana Krško (NEK) započela je s radom 30. ožujka 1975., a kamen temeljac položen je 1. prosinca 1974. godine.
Krško: Zajedničko ulaganje Hrvatske i Slovenije
Projekt je bio zajedničko ulaganje Hrvatske i Slovenije, tadašnjih republika SFRJ, koje su dogovorile ravnomjernu podjelu troškova i koristi.
Ugovor o nabavi opreme i gradnji potpisan je 1974. s američkom kompanijom Westinghouse Electric Corporation.
NEK je u suvlasništvu Hrvatske i Slovenije, svaka s udjelom od 50 posto, pa svaka država dobiva 50 posto proizvedene električne energije. Elektrana godišnje proizvede oko 5,5 milijardi kWh, što čini oko 16–20 posto hrvatske, odnosno oko 43 posto slovenske potrošnje električne energije.
Drugi blok NEK-a (Krško 2) planiran je kao novi reaktor snage 1,1 GW, s projekcijom godišnje proizvodnje 8,8 TWh i radnim vijekom od 60 godina.
Sloveniju čeka referendum o Krško 2, ekološke inicijative se protive
Procijenjena cijena izgradnje je 5–6 milijardi eura, a puštanje u rad moguće je do 2035. ako sve dozvole budu pravovremeno izdane. Hrvatska i Slovenija podržavaju projekt, ali konačna odluka i referendum u Sloveniji očekuju se nakon odabira tehnologije do 2027. Projekt je izazvao protivljenje dijela javnosti i ekoloških organizacija zbog pitanja sigurnosti i odlaganja radioaktivnog otpada.
Ekološke inicijative poput Greenpeacea i lokalnih ekoloških udruga, godinama upozoravaju na neriješeno pitanje skladištenja radioaktivnog otpada i moguće ekološke rizike.
EU: Ulaganja u nuklearnu energiju ključni dio energetske i klimatske strategije
Europska unija je 2022. službeno klasificirala ulaganja u nuklearnu energiju kao “zelena”, što omogućuje financiranje takvih projekata europskim sredstvima.
Europska unija gleda na ulaganja u nuklearnu energiju kao na ključni dio svoje energetske i klimatske strategije za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine. EU planira značajna ulaganja u nuklearne kapacitete, s procjenom da će zemlje članice do 2050. uložiti ukupno oko 241 milijardu eura u nove nuklearne elektrane i produljenje životnog vijeka postojećih reaktora,
Njemačka ugasila sve reaktore, u Francuskoj su temelj energetskog sustava, Češka gradi nove blokove
U Njemačkoj su 2023. svi reaktori ugašeni, a oslonac su obnovljivi izvori i plin. U Francuskoj je pak nuklearna energija temelj energetskog sustava pa se planira modernizacija i gradnja novih reaktora, a imaju ih 56. Nove blokove gradi i Češka.
U Hrvatskoj sve parlamentarne stranke podržavaju izgradnju bloka Krško 2.
