Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću predstavio je na 4. festivalu knjige u Matici hrvatskoj reprint dviju pjesama Vila iz Kupske stinei Soko hrvatski i slavska mati koje je Pavao Štoos posvetio banu Josipu Jelačiću. Pjesme su izišle 1848. i 1849. godine. Drugog dana festivala predstavljene su i pripovijetke Nade Lovreković „U hladu stare višnje“, te knjiga „Pečati i kistovi – izbor iz književnih kritika 2011.–2021.“, autora Tina Lemca.
Piše: Misao.hr
Spjevovi upotpunjuju sliku o Pavlu Štoosu kao preporodno angažiranome pjesniku te o načinima na koje je religijski izričaj koji mu je bio imanentan već i zbog njegova svećeničkog poziva, kombinirao s domoljubnim.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću Višnja Poropat Vunjovac podsjetila je na vrijeme u kojemu su nastale Štoosove pjesme, odnosno o Jelačićevoj ulozi u zenitu hrvatskoga narodnoga preporoda 1848. kada je postao ban Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i svega nekoliko mjeseci poslije njegovo jenjavanje i smiraj.
Bez obzira na gušenje preporoda, pojedina su zbivanja koja čine njegovu srž, među ostalima i ona što ih simbolizira osoba bana Josipa Jelačića, postala temeljima modernoga hrvatskog nacionalnog identiteta. Za rekonstruiranje i pamćenje tih temelja, svakako su dragocjeni i pjesnički tekstovi Pavla Štoosa koji je za Jelačićevo pristajanje na austrijski apsolutizam imao razumijevanja, navela je Poropat Vunjovac dodavši da su mnogi tada o Jelačiću počeli pisati vrlo ogorčeno.
Autorica pogovora Suzana Coha ustvrdila je da je riječ o vrijednom književnom djelu te ocijenila da se kroz književnost stvorila i rodila hrvatska nacija. Štoosove pjesme uklopive su i aktualne i u naše vrijeme, jer je upravo ovih dana Hrvatski sabor 5. lipnja proglasio Danom hrvatske zastave na spomen 5. lipnja 1848. kada je Josip Jelačić postao ban Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Predstavljač Mirko Ivanjek napravio je paralelu između Štoosa i Jelačića navodeći da je Jelačić bio vojnik kojem je na prvom mjestu bilo rodoljublje i bogoljuble, a Štos, iako svećenik bavio se poezijom. Bio je poznati pripadnik Ilirskog pokreta i jedan od osnivača Matice ilirske. S tim je pjesmama zaokružio svoj književni opus i logiku preporoda, zaključio je Ivanjek.
Pripovijetke Nade Lovreković Trgovac „U hladu stare višnje“,
Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru predstavio je zbirku pripovijedaka Nade Lovreković Trgovac „U hladu stare višnje“, u kojoj kroz dogodovštine glavnih likova, djevojčice Dore i dječaka Jerka, današnjoj djeci dočarava djetinjstvo njihovih baka i djedova.
„Kao što u svim dobrim pričama postoji antagonizam dobra i zla, vječno traženje istine ili skriveno blago koje samo hrabri pronađu, tako je jedno od blaga naše zavičajne književnosti literarni opus Nade Lovreković Trgovac. Zato nas posebno raduje što i svoju drugu knjigu, nakon knjige „Đurđica za večernicu“ objavljuje pod (u znaku) Matice hrvatske koja je još od svojeg osnutka 1842. godine „škrinja“ u kojoj se sprema naš nacionalni identitet kao miraz za budućnost novih generacija. Ova knjiga sadržava sjećanja na ljude koje je protok vremena uzeo. Požutjele fotografije koje prate svaku pripovijetku nisu samo ilustracija sadržaja, nego kao da su trotočje koje poziva na nastavak priče, ističe urednik knjige Slaven Klobučar.
Autorici, kako za sebe kaže, domaćici i baki, vječno nadahnuće su njezina obitelj i život u moslavačkom kraju koji joj je izvorište i pribježište. Slavica Martan, lektorica i korektorica knjige pročitala je dvije vrlo dojmljive pripovijetke.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavio je knjigu „Pečati i kistovi – izbor iz književnih kritika 2011.–2021.“, autora Tina Lemca.
Tekstovi objavljeni u ovoj knjizi predstavljaju sakupljeni niz kritika koje su objavljene kao recenzije pojedinih pjesničkih zbirki ili antologija, ili njihovi pogovori u vremenskom razdoblju od 2011. do 2021. godine. Recenzije su objavljivane u važnoj tuzemnoj periodici (Zadarska smotra, Riječi, Republika, Kolo), a pjesničke zbirke koje su pogovorene pripadaju brojnim hrvatskim i regionalnim autorima starije, srednje i mlađe generacije.
Knjigu su predstavili autor i prof. Sanja Knežević, recenzentica.
„Književna kritika više nema onaj status koji je nekada imala, ostala je uglavnom u književnim časopisima i na internetu, no pitanje je o kakvoj je tamo kritici riječ“, rekao je Lemac dodavši da je zbog masovne produkcije kritika danas nasušno potrebna kako bi se odvojilo kvalitetno od nekvalitetnoga. Dodao je da se bavi kritikom suvremene hrvatske lirike. Trudim se pratiti sve što je objavljeno, a osim tekuće produkcije trudim se orijentirati i na pisanje manje poznatih autora, naveo je.
Sanja Knežević je rekla da je Tin omiljeni profesor na zadarskom sveučilištu jer dubinskom analizom poetskog teksta uspijeva pridobiti studente. „Pečati i kistovi“ su vrijedno izdanje, početno djelo bez kojega se ne može sagledavati hrvatska poezija u moderno doba, rekla je Knežević istaknuvši da Tin jednako pristupa bardovima poezije i novim piscima.
Govoreći o toj novoj generaciji Tin Lemac je rekao da su stasali rođeni oni 90-ih, ali ima i onih rođenih 2000-te. Među njima su Silba Ljutak, Luka Ivković, Monika Herceg, Marija Dejanović, Denis Ćosić. Zahvalio je Matici hrvatskoj na objavljenom izdanju njegove knjige ocijenivši da Matica hrvatska ima sjajna izdanja.
