Piše: Misao.hr
Ukrajinski i ruski izaslanici sastali su se u petak u Istanbulu na prvim mirovnim pregovorima od početka agresije Rusije na Ukrajinu 2022. Uz njih je na sastanku i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan koji je poručio da se ova situacija mora iskoristiti da bi se krenulo putem mira.
U Istanbul je doputovao i američki državni tajnik Marco Rubio, no odbio jeprisustvovati razgovorima jer je Kremlj poslao delegaciju niže razine. Umjesto toga održat će zaseban sastanak s ukrajinskom delegacijom, izvještava CNN.
SAD na pregovorima zastupa Michael Anton, direktor Odjela za planiranje politika u State Departmentu.
„Vidjet ćemo što će se dogoditi s Rusijom i Ukrajinom“, rekao je u petak američki predsjednik Donald Trump o razgovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj dodajući da će se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastati “čim to bude moguće”.
„Ukrajina je spremna za izravne pregovore na najvišoj razini. Danas smo došli u Istanbul kako bismo pronašli prave putove prema održivom i pravednom miru“, napisao je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov na Facebook-u. Dodao je da je „mir moguć samo ako Rusija pokaže spremnost na poduzimanje konkretnih akcija, uključujući potpuno primirje u trajanju od najmanje 30 dana i humanitarne korake, poput povratka prisilno deportirane ukrajinske djece i razmjene ratnih zarobljenika na temelju svi za sve’
Ursula von der Leyen:Putinov nedolazak u Tursku pokazuje da on ne želi mir
Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen podsjetila je da je Putin prvo proglasio trodnevno primirje uoči godišnjice završetka Drugog svjetskog rata (9. svibnja) i to nije poštovao, onda je odbacio 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre koji je tražila Ukrajina, uz podršku SAD-a i nekoliko europskih zemalja, a na koncu je predložio izravne razgovore između Ukrajine i Rusije u Turskoj na koji nije doputovao već je tamo uputio izaslanstvo nižerangiranih dužnosnika.
„Sve to pokazuje da on ne želi mir“, rekla je Ursula von der Leyen i dodala da zbog toga Europska komisija kroz prijedlog 18. paketa sankcija protiv Rusije pojačava pritisak sve dok Putin ne bude spreman na mir.
Taj paket sankcija uz ostalo uključuje mjere protiv Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2, smanjenje gornje granice cijena ruske nafte, te dodatne sankcije protiv tzv. Flote u sjeni, odnosno brodova pod zastavama trećih zemalja koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije.
