Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
U povodu Dana Europe u Matici hrvatskoj je u petak 9. svibnja održana tribina pod nazivom “Vrli novi svijet” na kojoj su pozvani stručnjaci i gosti raspravljali o Europskoj uniji i izazovima koji su pred njom i njezinih 27 zemalja članica.
Kao najvažnije iskristaliziralo se da se europske politike premalo komuniciraju u medijima i da su ih nakon ulaska Hrvatske u EU potisnule one o zemljama Zapadnog Balkana i njihovom odnosu s EU. Također je zaključeno da hrvatskim građanima nedostaju informacije o odlukama EU-a, a što se same Unije tiče da je još uvijek work in progress, potpuno fragmentiran neimperijalistički imerij. Jedna od najzanimljivijih ponuđenih teza je ona da će svaki odgovor na pitanje što je EU, nekoga diskvalificirati, te ona da je uz dekristijanizaciju, zamjenska religija postala zelena politika. Podastrti su i podaci da je EU stvorila regulatornog monstruma i da je moć s investitora preseljena na moć administratora. Europi je zbog svega hitno potrebno provjetravanje, da joj je priliku svojim stavovima ponudio Donald Trump, te da će se ujediniti kao suma kriza.
Na tribini sudjelovali mladi znanstvenici: Janko Bekić, Tomislav Kardum, Kristijan Kotarski i Petar Popović
Već tradicionalnu Matičinu tribinu u povodu Dana Europe moderirao je pročelnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske Dino Milinović, a sudjelovali su mladi stručnjaci Janko Bekić ((Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman), Tomislav Kardum (Hrvatski institut za povijest), Kristijan Kotarski i Petar Popović (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu).
Hoće li nova stvarnost pokopati svijet kakav smo još do jučer poznavali?
Milinović je podsjetio da je prošlogodišnja tribina bila posvećena europskim parlamentarnim izborima na kojima se nismo iskazali. Prema postotku izlaznosti glasača bili smo uvjerljivo posljednja od članica EU. „Taj podatak razlog je više da ustrajemo u našem naumu. Povod i teme ovogodišnje tribine dodatno govore o potrebi da se aktivnije zamislimo nad trenutačnom situacijom u Europi, svijetu, ali i u našem okruženju, da o njoj promišljamo na razini geopolitike, društva, ekonomije i kulture, ne zaboravljajući pritom želje, očekivanja, nadanja i strahove običnih ljudi. Svi smo, naime, uhvaćeni u vrtlog zbivanja koja se nižu munjevitom brzinom i prijete da će pokopati svijet kakav smo još do jučer poznavali“, rekao je Milinović istaknuvši da promjene ne moraju nužno biti na gore, ali da za njih valja biti spreman, a jedan od načina jest da o njima raspravljamo, odnosno, da poslušamo one koji su najpozvaniji da o njima govore.
“Drago nam je da će to ove godine biti četvorica mladih stručnjaka koje smo odabrali ne samo zbog izuzetne akademske naobrazbe i sada već bogatog iskustva, već i zbog činjenice da je upravo njihova generacija pozvana da nađe odgovore na izazove koji će oblikovati budućnost Hrvatske i Europe”, istaknuo je.
Kao uvod u razgovor naveo je da se u hrvatskim medijima vijesti o EU spominju tek letimice, da na javnoj televiziji nema niti jedne specijalne emisije posvećene europskim politikama, a Hrvatski radio ima jednu. Također je naveo i gotovo nepoznati podatak da se 80 posto investicija u Hrvatskoj financira kroz eu fondove.
Europske politike premalo se komuniciraju u medijima; hrvatski građani su depolitizirani
Nadovezujući se na te podatke izv. prof. Kristijan Kotarski suglasio se s tvrdnjom da se europske politike premalo komuniciraju u medijima. Na Dan Europe javna je televizija, trebala rezervirati emisiju u kojoj bi se raspravljalo – gdje je Europa danas? Lako je kriviti građane da su nezainteresirani, ali na našim je političkim elitama do izvršne vlasti da o tome vode računa. Hrvatskim građanima nedostaju informacije kako je Hrvatska odlučila postupiti nakon što je Donald Trump na „Dan oslobođenja“ uveo carine brojnim zemljama u uključivo i EU. Kako se to odnosi na Hrvatsku, to nismo uspjeli doznati. Također, dodao je, važno je da građani znaju na temelju koje političke odluke je Hrvatska bila suzdržana oko uvođenja carina na električne automobile iz Kine, što je sa slobodnom trgovinom sa zemljama Južne Amerike, a što je važno za liberalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Što se tu zbiva, ništa nam nije poznato, premalo se o tome raspravlja, zaključio je Kotarski.
Tomislav Kardum ocijenio je da su hrvatski građani danas depolitizirani, a to je i razlog male izlaznosti na izborima. Polazeći od činjenice da hrvatskoj javnosti nisu zanimljive prave političke, gospodarske i ine analize o eu temama medijsko se izvještavanje svodi na vijesti da se pojedini hrvatski europarlamentarac izborio za prijedlog nekog zakona, (iako znamo da se u EU parlamentu zakoni ne predlažu). Kada bi Europski parlament zaista postao pravi parlament bila bi to situacija u kojoj bi EU bila u sferi europske federacije, a smatram da takovo rješenje za Hrvatsku kao malu zemlju ne bi bilo dobro, ocijenio je Kardum spomenuvši da se u EP-u niti u EK-u nije raspravljalo o ukidanju prava veta pojedinih članica.
EU nije završeni projekt ona je work in progress
Izv. prof. Petar Popović ocijenio je da je naše društvo politički letargično. Naše je društvo visoko ideologizirano, a i zbog toga je izlaznost na izbore slaba. Što se EU tiče ona nije završeni projekt ona je work in progress, potpuno fragmentirana u raznim aspektima. Bio je to pokušaj političkih elita koji su stremili ustrojiti teritorij na institucionalizmu, a ne na konstitucionalizmu. To je stvorilo ogromnu birokratsku mašineriju. Europa nije došla niti u fazu da bude federalna država. Više je autora, a među njima i bivši predsjednik Europske komisije José Manuel Durão Barroso koji su EU definirali kao neimperijalistički imerij. Dakle, EU nije nastala na vrijednostima kao SAD i ujedinit će se kao suma kriza. Hrvatska je u tom kontekstu samo jedan segment šireg problema što se tiče EU-a, zaključio je Popović.
Doc. Janko Bekić govorio je o osjećaju za Europu. Imamo velike zemlje, Francusku, Njemačku, koje su same sebi dovoljne. Tu su i zemlje Višegradske skupine koje formiraju svoje politike i interese. Što se Hrvatske tiče, od ulaska u EU 2013. opada i interes za EU i ponovno se javlja i traje interes za Zapadni Balkan. Od toga se prostora ne možemo emancipirati, a tome pomažu i medijski sadržaji koji su ogromni, gotovo svakodnevni. Zagovornici ulaska Hrvatske u EU u paketu sa zemljama Zapadnog Balkana kažu, u redu, ušli ste sami, Zapadni Balkan će ući u paketu, a tada će se, jer se granice brišu, poništiti i osamostaljene Republike Hrvatske i doći do svojevrsnog obnavljanja SFRJ. I upravo je to još jedan razlog manjka interesa i medijskih tema za EU za razliku od svakodnevnog bombardiranja vijestima o zemljama Zapadnog Balkana, smatra Bekić.
Kotarski je ocijenio da je EU u lošoj, terminalnoj fazi. Može se usporediti s metaforom o vožnji bicikla, vrtnji pedala, a gdje se ide? Idealno bi bilo početi razmišljati o metafori kuće. Stvoren je regulatorni monstrum, moć s investitora preseljena je na moć administratora. Europi je hitno potrebno provjetravanje. Sama je u potrazi za svojom dušom – esencijom, ocijenio je Kotarski.
Oko regulacije Popović smatra da one na neki način Europu čine Europom i da je ona upravo jedinstvena po tome. Ako nećemo regulirati, onda ćemo imati američki ili kineski sustav. Nisu regulacije krive što u EU nema pravih investicija, već što ima 27 različitih regulacija, zaključio je Popović.
Na pitanje što je Europa svaki odgovor nekog diskfalificira
Bekić smatra da je regulacija najmanje sporna tema oko pitanja što je EU. Ako vas netko pita što čini EU imajte na umu da će svaki odgovor nekoga diskvalificirati, a time se mlade ljude potiče da ne odgovaraju i onda je Europa ništa. Dakle odgovor što je danas Europa ovisi o tome koga pitate, a bojim se da sve više ljudi na to izbjegavaju odgovoriti, rekao je. Izražavajući pesimizam oko toga, ustvrdio je da je indoktrinacija uzela maha. “Na društveno-humanističkim fakultetima i medijima koje vode studenti može se susresti jedna kombinacija radikalno lijeve, ‘woke’ i pro-islamističke ideologije koja uključuje čak i podršku terorističkim organizacijama poput Hamasa i Hesbolaha”, zaključio je.
Kardum smatra da imamo europsku verziju bipolarnosti – demokršćane i socijaliste (oba pola su antikomunisti) zatim dekristijanizaciju (koju zastupaju zemlje sjevera) potom razlike između zapadne i istočne Europe. Zbog svega navedenoga trebalo bi uzeti najmanji zajednički nazivnik i definirati da je EU socijalno tržišno gospodarska demokracija. Uz to treba postojati i zajednički nazivnik koji Europu dijeli od drugih, rekao je Kardum dodajući da je Europa bila najjača kada je bila najviše fragmentirana.
Popović je dometnuo da je zamjenska religija postala zelena politika.
Na tribini je otvoreno i pitanje migranata, stranih radnika. Hrvatska se u tom dijelu uopće ne snalazi, a izgleda ni Europa, pa je tako Hrvatska uvoz radne snage outsorsala poslodavcima. O tim se radnicima ne vodi briga, kakvog su zdravstvenoga stanja, jesu li cijepljeni protiv zaraznih bolesti, kako se integriraju u hrvatsko društvo?
Izgleda da Donald Trump budi Europu iz virtualnih vrijednosti u kojima je živjela
Izgleda da nas Donald Trump čiji potezi izazivaju nesimpatičnost, budi iz virtualnih vrijednosti u kojima smo živjeli do sada, zaključio je gost tribine književnih Dubravko Jelačić Bužimski prisjetivši se i slavnoga austrijskog književnika Stefana Zweiga i njegove knjige „Jučerašnji svijet“. Ugledni slikar Dimitrije Popović ocijenio je da nas Europa gleda s predrasudama.
U raspravi je naznačeno da se potiskuje sloboda govora i da je na djelu kultura otkazivanja, a tom u prilog Tomislav Kardum je naveo da se 20 do 30 posto populacije kriminalizira u javnosti. Ocijenivši da Trump svoj drugi mandat odrađuje po načelu „sve ili ništa“, Janko Bekić je zaključio da je to prilika Europi da duboko razmisli o svojim vrijednostima jer tu priliku više imati neće.
Ocijenivši da je europskom humanizmu na kojem su europske države izrasle danas suprotstavljen BDP o kojem se stalno priča u kontekstu europskih potrošača, moderator tribine Dino Milinović je upitao gdje je danas europski humanizam. Tribina je i prilika da razmislimo o tome što predstavljaju te plave zastave s 12 zvjezdica koje se vijore po Zagrebu i Hrvatskoj, zaključio je.
Sažimajući raspravu predsjednik matice hrvatske akademik Miro Gavran čestitao je mladim i stručnim hrvatskim znanstvenicima na sadržajnim i zanimljivim izlaganjima, ocijenivši da su tribinu svojim znanjem i stručnošću učinili najzanimljivijom do sada.
Na tribini je nazočio i posebni savjetnik hrvatskog predsjednika Zdravko Zima.
Podsjetimo, Dan Europe se obilježava 9. svibnja svake godine i slavi mir i jedinstvo u Europi. Godišnjica je to Schumanove deklaracije, povijesnog prijedloga koji je 1950. predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman i koji je postao temelj europske suradnje. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Europske unije. Odlučne u nastojanju da spriječe ponovni rat, europske vlade zaključile su da bi udruživanjem proizvodnje ugljena i čelika rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao, prema riječima Deklaracije, „ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć”. Smatralo se, što je bilo ispravno, da će udruživanje gospodarskih interesa podići životni standard te biti prvi korak prema ujedinjenoj Europi.
