Piše: sšh
U Matici hrvatskoj u Zagrebu u četvrtak 8. svibnja održan je međunarodni znanstveni skup “Stogodišnjica Stjepana Babića”, na kojem je posthumno objavljena Babićeva knjiga “Na Božjim putovima”. Na skupu su se okupili brojni stručnjaci jezikoslovci i Babićeva obitelj.
“Dana 29. studenoga 1925. rođen je Stjepan Babić – u skladu s tim nadnevkom, druge Dane Stjepana Babića nazvali smo ‘Stogodišnjica Stjepana Babića’. Obilježavamo ih u Zagrebu, gradu Babićeva dugovječnoga života i u Oriovcu, mjestu Babićeva rođenja, djetinjstva i rane mladosti. Skup se upriličuje radi očuvanja i promicanja bogate Babićeve jezikoslovne baštine. On danas ne može govoriti za sebe, pa govorimo mi, njegovi učenici i prijatelji, njegova obitelj. Riječ koju je izgovarao u svojim radovima i riječ koju bi nam i danas rekao – hrvatski jezik – ugodno odjekuje u našim mislima, a skupovima koje mu posvećujemo, želimo postići da ta riječ odjekuje što dulje“, navela je u uvodnoj riječi predsjednica Organizacijskoga vijeća ‘Stogodišnjice Stjepana Babića’ Sanda Ham.
Nazočne je pozdravio predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran istaknuvši da se skupom u Matici iskazuje počast čovjeku, čija se 100. obljetnica rođenja obilježava ove godine. „Profesor Babić je puno učinio za hrvatski jezik i hrvatsko jezikoslovlje, no na skupu se neće govoriti samo o prošlosti nego i pokušati dati odgovor kako i nas danas nadahnjuje njegovo djelo“, rekao je Gavran dodavši da Matica hrvatska od svog osnutka na prvo mjesto stavlja skrb o hrvatskom jeziku.
Podsjetivši na inicijativu Matice hrvatske za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku i suradnji s jezikoslovcima koje je okupila na tom poslu od Mislava Ježića, Marka Tadića, Stjepana Damjanovića i Maria Grčevića, ustvrdio je kako im je sa Stjepanom Babićem zajedničko da imaju znanje i hrabrost te ljubav prema svojoj domovini.
U ime HAZU-a koja je pokrovitelj skupa govorio je akademik Ranko Matasović koji je ocijenio da je u godini rođenja Stjepana Babića hrvatskom jeziku prijetila opasnost da nestane. “Hrvatsko ime hrvatskoga jezika tada je u javnosti potpuno zamijenjeno hrvatskosrpskim ili srpskohrvatskim, a ništa bolje sa statusom hrvatskoga jezika nije bilo ni u inozemstvu”, rekao je. Također je podsjetio i da su neki francuski znanstvenici 20-ih godina napisali studiju o “serbo-croat” jeziku, ali nisu mogli prešutjeti činjenicu da se u Zagrebu drukčije piše i govori nego u Beogradu. Danas, stotinu godina kasnije od objavljivanja te knjige, nitko više ni u Europi ni Francuskoj ne zazire od hrvatskoga imena, rekao je i dodao da je hrvatski jezik jedan od službenih jezika EU, čiji se status, barem javno, ne dovodi u pitanje. „Pojam srpsko-hrvatskoga defilira samo još u glavama nekih inozemnih slavista starije generacije i Snježane Kordić“, ustvrdio je akademik Matasović.
Dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku Helena Sabljić Tomić istaknula je važnim da profesori i studenti shvaćaju koliko je danas važno u sebi imati utisnut hrvatski identitet. Tragom profesora Babića želimo graditi naš put, poručila je.
Jezikoslovac prof. Mario Grčević u svom se predavanju osvrnuo na razlike između Matičina Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku i konačnoga zakonskoga teksta prihvaćenog u Hrvatskom saboru početkom 2023. godine, ocijenivši da će neke manje izmjene što ih učinila Vlada RH smanjiti učinkovitost u provedbi Zakona. Neke pak dopune, istaknuo je, omogućit će primjenu neustavnoga zakona o dvojezičnosti u Istarskoj županiji. Sad se, na primjer, i u međunarodnoj komunikaciji Pula ne zove Pula nego Pula/Pola, napomenuo je. Naveo je i kako su neke izmjene oko izbora članova Vijeća za hrvatski jezik te njegova statusa napravljene tako da Vijeće ne postane samostalna pravna osoba, nego tek savjetodavno tijelo pri Ministarstvu kulture. Zašto je to napravljeno i tko se i koga boji, upitao se prof. Grčević odgovorivši da se izgleda politika boji jezikoslovaca. Dodao je kako je radna skupina za izradu zakonskoga teksta uspjela spriječiti prijedloge koje je smatrala katastrofalnim.
Kao temeljne funkcije Zakona o hrvatskom jeziku smatra njegovu simboličnu ulogu zbog isticanja važnosti i položaja hrvatskoga jezika te edukativno-normirajuću ulogu koja ga definira i u kojoj su glavne poluge Vijeće za hrvatski jezik i Nacionalni plan hrvatske jezične politike. Najvažnije je da je Zakon o hrvatskom jeziku donijet i nadamo se i vjerujemo da će se mijenjati i nadograđivati, zaključio je prof. Grčević.
Knjiga Stjepana Babića „na Božjim putovima“
Nakon prvog dijela skupa predstavljena je knjiga Stjepana Babića „na Božjim putovima“, a o kojoj su govorile i Babićeve kčerke Višnja Babić i Zrinka Jelaska te zet Hrvoje Hitrec koji ga je upoznao i prije negoli su postali svojta.
Zrinka Jelaska je ustvrdila da je knjiga zanimljiva kako s kulturološkoga tako i etnološkoga aspekta jer njezin otac u njoj opisuje djetinjstvo u Oriovcu i odnos s roditeljima, poglavito osjećaje prema rano preminuloj majci.
Višnja Babić ispričala je da kao otac nije bio ozbiljan profesor već vrlo smušen u svakodnevnim poslovima koje uglavnom i nije radio. No, kada se pročita ova knjiga onda se vidi da je od djetinjstva bio hrabar čovjek, a tu mu je hrabrost usadio otac, istaknula je.
Odabrane ulomke iz knjige čitao je Krunoslav Klobučar.
Uz pozdravnu riječ predsjednika Hrvatskoga filološkoga društva Davora Dukića, u popodnevnim i večernjim satima prvoga dana Skupa održano je osam izlaganja.
Mislav Ježić održao je predavanje O početcima hrvatskoga jezika i moj izbor jezičnih registara pri prevođenju sa sanskrta, a Zvonko Pandžić, Od Marulića do Babića, pravci i rukavci hrvatskoga jezikoslovlja.
O čudnovatome hrvatskome sufiksalnome k(ljunašu) govorio jeIvan Marković, a Leopold Auburger predavao je na temuMuke Stjepana Babića oko općejezikoslovnoga tumačenja posebnosti hrvatskoga jezika – opća razmatranja uz jedan Babićev članak.
Amir Kapetanović govorio je na temuBabićeva obrana jezika hrvatskih pisaca od krivotvorina, aNataša Bašić Iz ostavštine Stjepana Babića: Hrvatski pravopis iz 1952. Sanda Ham izlagala je pod naslovom Komisija za jezična pitanja Matice hrvatske 6. siječnja 1971. – 12. svibnja 1971., a Bernardina Petrović na temuRječnički prinos Stjepana Babića Hrvatskomu pravopisu (1971.)
Međunarodni znanstveni skup “Stogodišnjica Stjepana Babića” 9. svibnja nastavljen je u Oriovcu. Pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti HAZU, organiziraju ga Časopis Jezik – Hrvatsko filološko društvo i Općina Oriovac, a kao suorganizatori i donatori pridružili su im se Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Brodsko-posavska županija, Filozofski fakultet u Osijeku, Matica hrvatska u Slavonskom Brodu, Matica hrvatska u Zagrebu, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Školska knjiga u Zagrebu.
