Piše: is
Najstarija hrvatska kulturna ustanova Matica hrvatska, ovih je dana bila domaćin redovnoj Godišnjoj skupštini Odjela za književnost. Pored formalnog dijela programa, pročelnica Cvijeta Pavlović pobrinula se i za onaj obljetničarski. Naime, u povodu 150. obljetnice rođenja Dragutina Domjanića i Vladimira Vidrića, 100. obljetnice smrti Antuna Branka Šimića, 120 godina od rođenja Dragutina Tadijanovića te 25 godina od smrti Vlade Gotovca upriličen je prigodan program.
Tako se nakon uvodnih recitala, u izvedbi glumaca iz kazališta Škrabe iz Jastrebarskog Maje Kurtalj i Nike Pavelića, o svakom od autora kao i o širem kontekstu njihova stvaranja moglo čuti od stručnjaka i znanstvenika: Andree Milanko s Katedre za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Slavena Jurića, s Katedre za teoriju književnosti i kulture Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta, Ivane Drenjančević, s Katedre za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta te Klementine Škrabe, umjetničke voditeljice Kazališta Škrabe i predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom.
Pročelnica Pavlović dodala je kako je tijekom prethodne godine Odjel upriličio šest iznimno zanimljivih i informativnih događanja, što planira nastaviti i u buduće. O čemu će točno biti riječi nije posebno spomenuto, no sigurno je da će događaji biti jednako informativni i zanimljivi kao i dosada.
Podsjetimo, počeci Matice hrvatske sežu u 1842. godinu, kada je unutar Ilirske čitaonice u Zagrebu, kao novčana glavnica za potrebe izdavanja klasika hrvatske književnosti i drugih korisnih knjiga na hrvatskom jeziku, osnovana Matica ilirska. Njezinim utemeljiteljem smatra se istaknuti političar i najstariji član hrvatskog narodnog preporoda, ujedno i njezin prvi predsjednik, grof Janko Drašković.
Utemeljena je sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Od 1956. radi promicanja društvenog života Matica osniva čitaonice i klubove te donosi odluku o osnivanju posebnih odjela za realizaciju osnovne djelatnosti: knjižare, papirnice, antikvarijate i samostalne izdavačke kuće. Temeljem te odluke 1960. godine osniva Nakladni zavod Matice hrvatske. U razdoblju od 1970. do 1971. osnivaju se podružnice među hrvatskim iseljenicima širom Europe, a Matica se uključuje u rad Hrvatskog proljeća. Sljedeće godine rad joj je zabranjen i obnavlja se tek 1990.
Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti s više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, književni i znanstveni časopis Kolo te časopis Prirodoslovlje. Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja, tribine, koncerte klasične glazbe.
