Žene na selu ne podižu samo obitelj, nego proizvode hranu, čuvaju i razvijaju kulturni i narodni identitet, ali nisu dovoljno cijenjene. Teže se obrazuju i zapošljavaju, a njihov se neplaćeni rad ne vrednuje dovoljno i to se treba promijeniti. Središnja je to poruka tribine koju je organizirao Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske koja je održana u središnjici MH u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim agroekonomskim društvom i udrugom Uzorne hrvatske seoske žene (UHSŽ).
Piše: sšh, Misao. hr
“Svi osjećamo da budućnost Hrvatske ne smije biti usredotočena samo na grad, nego i na ruralna područja u kojima život sigurno može biti i sadržajniji i ugodniji“, rekao je u pozdravom govoru akademik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske izrazivši zadovoljstvo što se ovom tribinom u fokus stavlja tema o ulozi žena na selu.
“U Matici hrvatskoj uvijek ćete imati potporu za vaše prijedloge i za promicanje vaše uloge koja je od iznimne važnosti za društvo ne samo na selu“, poručio je Gavran.
“Seoske su žene poduzetnice, čuvarice obitelji i tradicije”
Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljodjelstvo MH, naglasio je kako na selu sve opada osim ljubavi stanovnika prema njemu.
“Ovom tribinom želimo doći do javnosti i svih onih koji odlučuju o poljoprivredi kako bi prezentirati ulogu seoskih žena koje su čuvarice obitelji, čuvarice tradicije, ali izuzetne poduzetnice“, istaknuo je. Najbolji primjer koji to dokazuje je Udruga „Uzorne hrvatske seoske žene“ koja već niz godina svojim aktivnostima prezentira izuzetnu važnost žena na selu.
“Situacija je puno bolja nego ranijih godina, ali daleko je od toga kako bi trebalo biti, da se cijene takve žene i njihove obitelji“, izjavila je Katica Jerleković, predsjednica UHSŽ-a.
Iako su prema riječima Jerleković, žene na selu vrlo aktive u svojim sredinama, u suštini se teško odlučuju na javne aktivnosti, zauzimanje za sebe. “Mi smo tu da to mijenjamo, i da više žene sa sela nemaju strah od toga ‘što će selo’ reći“, kazala je Jerleković.
“Potrebna su rješenja koja će pridonijeti vidljivosti žena na selu i vrednovanju njihovog rada”
Sunčana Glavak, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, uključila se video linkom iz EP-a, te naglasila kako se „zauzima za rješenja koja će pridonijeti vidljivosti seoskih žena i pravom vrednovanju njihovog rada“.
“Europski parlament je posvećen razvoju ruralnih područja i svjestan s kakvim se izazovima susreću seoske žene čiji je rad često potpuno nevidljiv i nije pretočen u radne sate niti upisan u radnu knjižicu. Zato tražimo da se rad žena u poljoprivredi, posebno partnera i supružnika koji pomažu u poljoprivredi u potpunosti prizna, odobravanjem pravnog priznanja i potpunim pristupom pravima iz sustava socijalne sigurnosti“, kazala je Glavak.
“Priznati im neplaćeni rad u domaćinstvima i neformalnoj ekonomiji”
Profesorica Snježana Tolić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, koja se i sama bavi poljoprivredom i živi na selu, ključnim je ocijenila „dokidanje diskriminacije prema ženama sa sela i priznavanje neplaćenoga rada u domaćinstvu i neformalnoj ekonomiji“.
“Selo se mijenja, mnoge kuće više nemaju vrtove. Ako se izgube vrtovi, gubimo osnovne znanje o poljoprivredi i seoskom životu, gubimo smisao života na selu. Vrtlarenje je početak svega“, istaknula je Tolić i dodala kako smo 2026. imali 183.000 poljoprivrednih gospodarstava, a 2024. 161.000.
“Unatoč tom smanjivanju, broj malih poljoprivrednih gospodarstva je stabilan, navela je ocijenivši da postoje različite potpore i da je to dobro“, kazala je Tolić.
Školski vrtovi potrebni zbog očuvanja i razvoja života na selu
Dragica Vučković, članica Udruge UHSŽ-a koja se bavi vinogradarstvom glavnim problemom označila je tržište, a Branka Tretinjak iz UHSŽ-a ocijenila je kao nositelji lokalne vlasti često nemaju svoje vrtove ili poljoprivredna imanja te da onda ne mogu imati sluha za one kojima je to primarni posao.
“Školski bi se vrtovi mogli izučavati kao posebni predmeti na fakultetima, to bi pridonijelo spoznaji o njihovoj važnosti i očuvanju i razvoja života na selu. Trebamo potaknuti otvaranje vrtova uz škole pa bi djeca o njima učila od najradnije dobi“, kazala je Tretinjak.
Na tribini je sudjelovala i Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede, a moderatorica je bila književnica, novinarka i blogerica Božica Brkan. Tribina je zaključena pjesmom Stjepana Viteza, turopoljskog pučkog pjesnika o ulozi žena na selu, koju je pročitala Snježana Dijanežević.
