Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
U organizaciji Matice hrvatske, ogranka Grude od 5. do 28. svibnja održat će se tradicionalni 62. Šimićevi susreti kojima će se ove godine ujedno obilježiti i 100. obljetnica smrti tog velikana hrvatskog pjesništva, esejiste, kritičara i prevoditelja Antuna Branka Šimića koji je rođen u Drinovcima u BiH 18. studenoga 1898., a umro u Zagrebu 2. svibnja 1925.
Nakon sloma Hrvatskoga proljeća bilo je političkih pokušaja da se Šimićevi susreti, ugase, no tome se suprotstavila nekolicina hrvatskih književnika Sarajevskom deklaracijom o hrvatskom jeziku objavljenom u dnevnome tisku 28. siječnja 1971., ali ne pod njezinim vlastitim i izvornim imenom.
Zbornik radova sa Šimićevih susreta 2008. u nakladi Matice hrvatske
Kroz burne godine Šimićevi susreti iznjedrili su mnoštvo događanja i djela, a svakako među antologijska izdanja spada i Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću objavljen 2008. u nakladi Matice hrvatske. Dodijeljene su i brojne nagrade zaslužnim književnicima i pjesnicima, a među njima je u sklopu 46. Šimićevih susreta nagrađen i književnik Mile Pešorda za poemu „Bašćanska ploča“. Pešorda se u svojim djelima često nadahnjivao poezijom i životom A.B. Šimića.
Na skupu je sudjelovao trideset i jedan filolog, u rasponu od hermeneutičkih interpretatora do jezikoslovaca sintaktičara, od životopisaca do komparatista. Uvodnim ga je i zaključnim riječima pozdravio tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Grudama Mario Bušić.
U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, knj. br. 113 koju je uredio Ante Stamać književnik Nedjeljko Mihanović priredio je (2012.) knjigu „Izabrane pjesme“ u kojoj je uz ostalo ustvrdio da se kroz Šimićevu poeziju obzor umjetničke kreativnosti u hrvatskoj književnosti vidljivo proširio.
„Njegov čisti pjesnički glas i ‘singuliergenie’ – jedinstveni genij – ostavili su duboki trag u hrvatskom pjesništvu. Teško je zamisliti razvoj hrvatske poezije bez Šimićeva utjecaja. Nijedan naraštaj nije doveo u pitanje izvornost i umjetničku vrijednost njegove poezije. Mnogi pripadnici naraštaja krugovaša pronalazili su u Šimiću svoga suvremenika. Njegova je poezija u ritmičkoj novosti, u izražajnosti jezika, u prevladavanju tradicionalnih struktura i u genezi poetičkog moderniteta odigrala istaknutu ulogu u razvoju hrvatskog pjesništva“, istaknuo je Mihanović.
Antun Branko Šimić je uz Tina Ujevića najistaknutiji pjesnik hrvatskog modernizma, zaslužan i za popularizaciju slobodnog stiha te integriranje hrvatskog pjesništva u europsko.
Ovogodišnji Šimićevi susreti
Ovogodišnji Šimićevi susreti počet će u ponedjeljaku 19 sati misom zadušnicom za Antuna Branka i njegova brata Stanislava Šimića u župnoj crkvi u Drinovcima, a nakon sv. mise bit će upriličen i koncert. Prva večer rezervirana je i za predstavljanje knjige Antuna Branka Šimića PREOBRAŽENJE GLASOVA – Izabrane pjesme u prijevodima na svjetske jezike. Knjiga izdana 2005. sadrži pregled poezije jednog od najpoznatijih hrvatskih pjesnika čiji utjecaj na pjesništvo i književnost ne jenjava do danas, a njegovi stihovi ostaju svevremenski, mimo svih književnih struja i ukusa vremena.
U srijedu 7. svibnja štovatelji A.B. Šimića položit će cvijeće ispred njegovoga spomenika u Mostaru, a poetski kolaž pjesniku u čast u 12 sati u Galeriji kraljice Katarine Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru upriličit će učenici OŠ A. B. Šimića Mostar i Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar.
U petak, 9. svibnja u 10 sati u Srednjoj i osnovnim školama općine Grude organiziran je susret književnika s učenicima, a nakon toga u spomen na braću Šimiće kod biste ispred Osnovne škole u Drinovcima bit će položeno cvijeće i održana molitva.
Svečana akademija održat će se u 12 sati u Peć Mlinima, ispred Ravlića pećine, svečana Akademija, a prigodno slovo održat će hrvatski akademik Ratko Cvetnić.
Na ovogodišnjim susretima u prostorijama DHK HB bit će dodijeljene nagrade mladim pjesnicima i likovnim umjetnicima. Slavlje će uveličati učenici Glazbene škole Grude i pjesnici koji će stihove govoriti pod onim bezvremenskim Šimićevim – „Pjesnici su čuđenje u svijetu“. U sklopu manifestacije bit će otvorena i likovna izložba učeničkih radova s kojom će ujedno i završiti ovogodišnja 62. manifestacija Šimićevi susreti.
U Europe House u Sarajevu izložba “S onu stranu riječi – Šimić u likovnim djelima”
Šimiću u čast, potkraj mjeseca, točnije u srijedu 28. svibnja u Europe House u Sarajevu bit će otvorena izložba “S onu stranu riječi – Šimić u likovnim djelima”. Izložbu su priredili Ured za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i Općina Grude. To će ujedno biti i završni događaj ovogodišnje manifestacije Šimićevi susreti, tog važnog kulturnog događaja kojim se već 62 godine odaje počast velikom pjesniku moderne hrvatske književnosti.
Rođen je u Drinovcima 18. studenoga 1898. godine, a nakon pučke škole u rodnom selu, tri razreda franjevačke klasične gimnazije završava u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj Donjogradskoj klasičnoj gimnaziji. U osmom razredu, 1917. godine, napušta školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokreće 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokreće i treći časopis, Književnik. Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu. U Zagreb se vratio 1925. Umro je od tuberkuloze pluća, u dvadeset i sedmoj godini, a pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.
