Međunarodni praznik rada obilježava se danas diljem Hrvatske kao podsjetnik na borbu za priznanje temeljnih prava radnika njihov dostojanstveniji život – borbu koja još uvijek traje, a tradicionalno će proteći u znaku druženja građana uz grah i prigodne programe.
Piše: misao.hr
Međunarodni praznik rada vezan je uz štrajkaške pokrete i povijesni prosvjed iz Chicaga 1886. godine kada je oko 40.000 ljudi zahtijevalo priznavanje svojih temeljnih prava i dostojanstva u vrijeme kada su odrasli i djeca u teškim uvjetima radili i po 16 sati za male nadnice.
Prvi svibanj je s vremenom u mnogim zemljama usvojen kao državni praznik, a Katolička crkva prepoznala je njegovu poruku o socijalnoj pravednosti te ga povezala s proslavom Sv. Josipa Radnika.
Plenković: Hrvatska nekoliko godina ostvaruje drugi najveći gospodarski rast u EU
Međunarodni praznik rada čestitao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, i naglasio kako “Hrvatska ne bi mogla svladati izazove proteklih godina bez predanosti i ustrajnosti hrvatskih radnica i radnika, čiji trud iznimno cijenimo”, istaknuo je premijer i dodao kako upravo zahvaljujući toj snazi rada i odgovornoj državnoj politici, Hrvatska već nekoliko godina ostvaruje drugi najveći gospodarski rast u Europskoj uniji, a od 2021. hrvatski je BDP porastao za više od 30 posto.
“U središtu tog uspjeha je rad – i zato već devet godina sustavno gradimo socijalni dijalog kao ključ partnerstva sa sindikatima i poslodavcima. Danas imamo više od milijun i 700 tisuća zaposlenih, a nezaposlenost je pala ispod pet posto. Od početka mandata naših triju vlada broj zaposlenih povećao se za 300 tisuća. Tržište rada činimo konkurentnijim aktivnim mjerama zapošljavanja, ali i modernim zakonodavnim okvirom za regulaciju rada stranih radnika, osobito u sektorima poput graditeljstva, ugostiteljstva i turizma. Novi Zakon o strancima omogućuje bolju provedbu, učinkovit nadzor i zaštitu prava stranih radnika”, naveo je premijer.
Trajni cilj Vlade – osnažiti položaj domaćih radnika
Plenković je naglasio kako je trajni cilj Vlade osnažiti položaj domaćih radnika – kroz rast plaća, ugovore na neodređeno vrijeme i zapošljavanje mladih, kojima je to temelj za samostalnost i ostanak u Hrvatskoj.
“Od 2016. prosječna neto plaća porasla je sa 749 na 1.416 eura, medijalna sa 658 na 1.175 eura, a minimalna bruto plaća s 414 na 970 eura. Unatoč napretku, svjesni smo da mnogi još uvijek nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Nastavit ćemo provoditi porezne i druge mjere kako bismo povećavali plaće i jačali kupovnu moć građana”, najavio je. Kako bismo zaštitili standard naših ljudi od inflacije, ograničili smo cijene električne energije, plina, goriva i osnovnih proizvoda potrošačke košarice. Posebnu pozornost posvetili smo pravima radnika u trgovini – osigurali smo im pravo na slobodnu nedjelju, a onima koji rade, propisali pravednu naknadu”, naveo je Plenković.
Trajni godišnji dodatak na mirovinu
Vlada, istaknuo je, ne zaboravlja ni umirovljenike – uvela je trajni godišnji dodatak na mirovinu i povećava mirovine kroz novi zakon o mirovinskom osiguranju.
“Budućnost Hrvatske temeljimo na mladima: ulažemo u demografsku revitalizaciju, potporu obiteljima i priuštivo stanovanje, osobito za mlade obitelji koje žele ostati i graditi svoj život u domovini”, naveo je premijer.
Zoran Milanović, predsjednik Republike, naglasio je kako “Praznik rada u Hrvatskoj zadnjih godina obilježavamo sve češće se, opravdano, pitajući – gdje smo, kao država i društvo, pogriješili?”.
Milanović: Nije pitanje trebaju li nam strani radnici nego jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno plaćeni
“Hrvatski čovjek desetljećima je bio primjer vrijednog, učenog i sposobnog radnika koji je mogao naći svoje mjesto u najsloženijim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, kako u Hrvatskoj tako i širom svijeta. Danas i unazad nekoliko godina čini se kao da u Hrvatskoj više nema takvih radnika, kao da uopće nema ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja. Djelomično, očekivana je to potreba na otvorenom tržištu nakon ulaska Hrvatske u EU. Bez stranih radnika mnoge djelatnosti u Hrvatskoj, pogotovo uslužne, teško bi opstale. Stoga nije pitanje trebaju li Hrvatskoj strani radnici, nego je pravo pitanje – jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni?”, naveo je Milanović.
Predsjednik Republike naglasio je kako bi u Hrvatskoj, potreba za stranim radnicima bila manja, da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad.
“Svaki posao je vrijedan društvu i pridonosi razvoju – bez obzira od kuda dolazio radnik koji ga obavlja – ali mora biti adekvatno vrednovan i plaćen. Nije prihvatljivo manjak radnika rješavati isključivo planskim dovođenjem ljudi koji su iz raznih razloga spremni, pa i prisiljeni, raditi za minimalnu plaću. Takav model štetan je za radnike koji dolaze u Hrvatsku – jer nemaju mogućnosti izboriti se za svoja prava – a štetan je i za hrvatske radnike jer ruši vrijednost rada. Krajnji je čas da hrvatska država počne sustavno i dugoročno promišljati o potrebama na tržištu rada i da počne jasno regulirati radno-pravne odnose u interesu svakog radnika u Hrvatskoj s jednim ciljem – da svačiji rad bude vrednovan i pošteno plaćen. Još uvijek imamo priliku nešto naučiti iz tuđih iskustava izbjegavajući greške drugih država. U nadi da će hrvatska država i društvo brzo i ispravno odgovoriti na ove izazove, svima u Hrvatskoj čestitam Praznik rada!”, rekao je Milanović.
Tri sindikata obrazovanja i znanosti najavila veliki prosvjed 9. svibnja u Zagrebu
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u zagrebačkoj Tvornici danas će se osvrnuti na značajne industrijske akcije i kolektivna pregovaranja u 2024. godini, uputiti poruke i zahtjeve poslodavcima i Vladi RH.
Tri sindikata obrazovanja i znanosti u Parku Maksmir danas će dijeliti pozivnice za prosvjed na zagrebačkom glavnom trgu koji će organizirati 9. svibnja.
Uz prvosvibanjske sindikalne poruke i bez sindikalne povorke, Međunarodni praznik rada proteći će diljem zemlje uz druženja građana uz grah i kulturno-zabavne sadržaje.
