Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u utorak 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024.
Piše: Misao.hr
Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru istaknuo da se proslava Dana HAZU ove godine održava u Knjižnici HAZU jer se palača HAZU i još sedam akademijinih zgrada trenutno obnavlja od posljedica potresa 2020. te se ukratko osvrnuo na djelovanje Akademije od osnutka do danas.
Akademik Neidhardt: HAZU je svijest i savjest hrvatske nacije
“U vremenu relativizacije i erozije vrijednosti i institucija dobro je podsjetiti da danas slavimo 164 godine Akademijina služenja znanosti i umjetnosti, ali i sveukupnom razvoju i boljitku Hrvatske, i to zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova, i nekad i danas. Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture koji su gradili našu Akademiju, a ujedno i hrvatski nacionalni identitet. Od 1861. pa sve do danas. Akademija se potvrdila kao vodeća povijesna institucija u skrbi za identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svijest je i savjest hrvatske nacije, a odvojenost od svake vlasti omogućuje joj slobodnu prosudbu o svim pitanjima, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja.
U poslanju Akademije jest promicati hrvatsko jedinstvo, bez podjela po bilo kojoj osnovi, kao preduvjet napretka u svim područjima života na hrvatskome etničkom prostoru. Za nas postoji samo jedna Hrvatska sa Zagrebom kao glavnim gradom, težištem za Hrvate diljem svijeta i simbolom hrvatske države“,kazao je akademik Neidhardt.
Iznio je podatke da HAZU danas ima 134 redovita člana, 105 dopisnih članova sa svih strana svijeta i 73 člana suradnika. Akademija ima i 212 zaposlenika, među njima 82 doktora znanosti. Svi onidjeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.
Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa su uorganizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2024. održana 242 događanja, odtoga 104 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 38 predavanja, 13izložbi, 17 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, devet skupština i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvanZagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.
HAZU od osnutka objavila 7001 publikaciju
U izdanju HAZU u 2024. je objavljeno 100 publikacija, a ukupno, od svojeg osnutka do kraja 2024., Akademija je objavila ukupno 7001 svezak raznovrsnih publikacija.
“U tom razdoblju stoljeća i pol neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda da bi napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila svoje hrvatsko ime“, rekao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio nagrade HAZU.
Popis nagrađenih znanstvenika
Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je Branko Radonić za knjigu El Shatt – Dalmatinci u pustinji. Povijest dalmatinskog zbjega u Italiji i Egiptu od 1943. do 1946. godine, opći i lokalni (vrgorski) pregled, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti prof. dr. sc. Filip Najman za dokaz modularnosti eliptičkih krivulja nad kubičnim poljima te klasifikaciju torzijskih grupa i stupnjeva izogenija eliptičkih krivulja nad poljima algebarskih brojeva malog stupnja, za područje prirodnih znanosti prof. dr. sc. Zlatko Šatović za 58 znanstvenih radova koji čine znanstvenu cjelinu Analiza morfološke, biokemijske i genetske raznolikosti biljnih populacija, za područje medicinskih znanosti nagradu prof. dr. sc. Željka Krsnik za znanstvene članke koji čine znanstvenu cjelinu Rane regionalne razlike u izraženosti molekularnih biljega laminarnog identiteta moždane kore fetusa čovjeka, za područje filoloških znanosti nagradu dr. sc. Josip Galić za knjigu Sintaksa imperativnih rečenica u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku, za područje književnosti prof. dr. sc. Žarko Paić za četiri knjige koje tvore cjelinu posvećenu odnosu kulture i tehnosfere, krovne teme Tehnosfera: teoretiziranje umjetnosti i umjetna inteligencija, za područje likovnih umjetnosti izv. prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak za autorstvo izložbe Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine, održane u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije dr. sc. Rozina Palić Jelavić za knjigu Ivan pl. Zajc, Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija:Mislav – Ban Leget – Nikola Šubić Zrinjski te za područje tehničkih znanosti prof.dr. sc. Siniša Šegvić za radove koji čine znanstvenu cjelinu Robusne i učinkovite metode razumijevanja prirodnih scena.
U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalio je Žarko Paić koji je kazao da dobitnici u svojem istraživanju i stvaralačkim idejama nisu bili vođeni „nikakvim izvanjskim razlozima tzv. slave i uspjeha.“
“Ono što nas bezuvjetno i neotklonjivo vodi na našem putu mišljenja i djelovanja jest sama stvar za koju je vrijedno živjeti čak tako ekscentrično i nesvodivo, drukčije i različito. Intuitivno znamo da je ta stvar bit ljudske egzistencije u njezinoj slobodi kao događaju istinske ljepote s drugima u zajedništvu. Nagrada koju danas primamo za godišnja postignuća iz različitih područja znanosti i umjetnosti zacijelo je potvrda da je izabrani put onaj koji valja slijediti bez obzira na sve što priječi njegove tragove i znakove u pronalasku novoga čak i kad se bavimo povijesno odavno iščezlom prošlošću koja nam svojim smislom svijetli onkraj svih prohujalih epoha“, kazao je Paić.
