10. varšavski summit Inicijative tri mora održan je u specifičnom trenutku kompleksnih geopolitičkih previranja u Europi koja su započela s pandemijom COVID-a, a dodatno pojačana ruskom agresijom na Ukrajinu i ponovnim izborom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Ta previranja i posvemašnje ozračje nesigurnosti koja je nastala s njima mogli su osnažiti ideju stvaranja srednjoeuropskog političkog bloka koji dijeli jedinstvenu viziju energetske, gospodarske, pa i vojne sigurnosti. Pišem „mogli su“, jer se to, iz raznih razloga, nije dogodilo ili barem ne do kraja.
Dvodnevni summit u Varšavi, a na kojem je nazočio i hrvatski premijer Andrej Plenković imao je za cilj to promijeniti, dati dodatni impuls pomalo uspavanoj Inicijativi i ponovno je usmjeriti prema konkretnim ciljevima. Summit je bio i neka vrsta predsjedničkog testamenta poljskog predsjednika Andrzeja Dude, konzervativnog političara koji je 10 godina obnašao tu dužnost i dao važan doprinos procesu jačanja poljske državnosti.
Naime, prošlo je 10 godina od kada su poljski predsjednik Andrzej Duda i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović započeli Inicijativu tri mora, jedan od najambicioznijih međunarodnih geostrateških projekata u Srednjoj Europi u nekoliko zadnjih stoljeća.
U kojoj je mjeri summit uspio u spomenutoj zadaći davanja novog impulsa projektu?
U govoru kojim je otvorio radni dio summita, Duda je ukazao na važnu činjenicu koju čak niti najveći osporavatelji Inicijative ne mogu negirati – u 10 godina projekt je prošao put od političke ideje do u stvarnosti realizirane vizije.
„Tu stvarnost gradili smo strpljivo uz pomoć infrastrukturalnih projekata, investicija, društvenog djelovanja, ali prije svega uz veliko uzajamno povjerenje i poštovanje, surađujući intenzivno na konkretnim ciljevima“, rekao je Duda i dodao kako u ovome trenutku Inicijativa ima oko 140 prioritetnih projekata, dva investicijska fonda i izgrađenu mrežu partnerstava u svim aspektima međudržavne suradnje.
U završnoj deklaraciji summita navedeno je i nekoliko dovršenih konkretnih projekata koji su već sada ojačali energetsku i prometnu infrastrukturu toga dijela Europe – među njima je i Via Carpatia, autocesta koja spaja Litvu i Grčku i koja je pred dovršenjem, ali i naš LNG terminal na Krku koji je, uz teminal u poljskom Świnoujściu te rumunjskoj Constanti pomogao tom dijelu Europe osloboditi se ovisnosti o ruskim energentima. Energetska sigurnost bila je od samih početaka Inicijative jedan od njezinih fundamenata. O njoj, ali i sigurnosti kao takvoj, puno se govorilo i na ovogodišnjem summitu.
„Živimo u nesigurnim vremenima. Pet naših članica graniči s Ukrajinom, žrtvom brutalne ruske agresije. Svijet kakav znamo odlazi u povijest, a pred našim očima stvara se nova arhitektura sigurnosti. Inicijativa tri mora koja gradi stabilnost u svijetu nestabilnosti jest idealan odgovor na te izazove“, poručio je u svom govoru Duda.
Radni dio summita, koji je uključivao i Gospodarski forum, završio je obraćanjem novinarima trojice državnika – Dude, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i litvanskog predsjednika Gitanasa Nausede. Odabir onih koji će prezentirati dostignuća summita bio je znakovit i zasigurno je važno što je među njima bio i hrvatski premijer, koji je svojim izjavama pokazao da Zagreb ima ozbiljne ambicije.
„Zahvaljujući povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku, Hrvatska će moći dostavljati plin državama Srednje i Istočne Europe i time postati regionalno energetsko središte. Želimo nastaviti raditi na zbližavanju i povezivanju Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora“, rekao je premijer novinarima, najavljujući sljedeći summit u Zagrebu.
Službenu sliku okupljanja u Varšavi treba nadopuniti uvidom i u poljski politički kontekst
Ovu službenu sliku okupljanja u Varšavi ipak treba nadopuniti uvidom u politički kontekst oko njega, ako želimo dobiti jasno stanje o trenutačnim mogućnostima Inicijative.
Projekt na koji su glavni europski centri moći od početka gledali s podozrenjem, u ovome trenutku djeluje u dodatno otežanim okolnostima. Nakon pobjede poljske koalicije lijevog centra na parlamentarnim izborima 2023. i poraza konzervativne Pravo i pravda (PiS), postalo je jasno da Poljska više ne pretendira na mjesto vođe Inicijative. Vlada premijera Donalda Tuska, koja svojeg glavnog saveznika vidi u Berlinu, pokazala je totalnu skepsu prema Inicijativi koju doživljava kao „pisovsku“. Dokaz tome jest i nedavni ekspoze ministra vanjskih poslova Radosława Sikorskog u poljskom parlamentu. U prezentiranju prioriteta vanjske politike Poljske nije niti jednom riječju spomenuo Inicijativu. Pobijedi li na poljskim predsjedničkim izborima u svibnju Tuskov kandidat Rafał Trzaskowski, sadašnji gradonačelnik Varšave, možemo računati na to da će Inicijativa tri mora u toj državi biti „potopljena“, barem za neko vrijeme. Pobijedi li, međutim, Karol Nawrocki kandidat kojega PiS podržava (prema anketama, vjerojatnost te pobjede sve je veća), možemo očekivati nastavak politike Dude, pri čemu treba biti svjestan da bez potpore Vlade, predsjednik ne može puno učiniti.
Ova promjena u privrženosti Poljske idejama Inicijative mogla bi biti kompenzirana jačanjem potpore Trumpove administracije cijelom projektu. Administracije koja je projekt u njegovoj prvoj fazi otvoreno podržala. O tome je u nedavnom razgovoru za poljski tjednik Solidarnost progovorila i Grabar-Kitarović.
„Povratak Trumpa u Bijelu kuću može ponovno oživjeti interes za Inicijativu. Trump dobro zna naš dio Europe, jest s njim povezan i u interesu mu je imati utjecaj na njega“, rekla je bivša hrvatska predsjednica, ističući kako ne treba zaboraviti da je Inicijativa ipak poljsko-hrvatski projekt.
Trumpov nedolazak na summit doživljava se kao poruka premijeru Tusku
Puno se govorilo o mogućem dolasku Trumpa u Varšavu, što bi ponovilo situaciju iz 2017. kada je američki predsjednik nazočio summitu i tako politički ojačao Inicijativu. Trump ovaj put nije došao, nego je poslao svog tajnika za energetiku Chrisa Wrighta. Ovdje u Poljskoj se taj Trumpov nedolazak više doživljava kao poruka premijeru Tusku, koji je od američkih izbora naovamo učinio sve što je mogao kako bi odnose Varšave i Washingtona spustio na povijesno nisku razinu. Wrightov dolazak u Varšavu ipak znači kako Washington od Inicijative i suradnje s njom nije odustao.
Što sve ovo znači za Hrvatsku?
Odustajanje Poljske od uloge neformalnog vođe Inicijative, može biti prigoda za Zagreb. Tu ključnu ulogu za nas može odigrati terminal na Krku koji postaje naša polazišna točka u sudjelovanju u redefiniranju energetske i sigurnosne slike suvremene Europe. Jednom riječju prigoda kakvu Zagreb nije imao dugo u svojoj povijesti. Naravno, ta prigoda ne može se iskoristiti bez stanovitog rizika, ali takvog koji se može višestruko isplatiti. Ideja tri mora i dalje ima veliki potencijal i on može biti iskorišten. Za to je potrebna odlučnost i suverenistička, od svakih kompleksa oslobođena politika.
Vrijeme će pokazati jesu li Hrvatska i druge članice zrele za takvu politiku.
Inicijativa danas ima 13 članica. Kao novi strateški partneri uz SAD, Njemačku, Europsku komisiju i Japan priključile su se Turska i Španjolska. Nove članice su Albanija i Crna Gora.
