Piše: sšh
U Varšavi je u ponedjeljak počeo dvodnevni 10. sastanak Inicijative tri mora na kojem će Hrvatska od Poljske preuzeti predsjedanje. Inicijativa je 2016. osmišljena kao dodatno osnaživanje suradnje zemalja istoka Europe uz podršku SAD-a.
Na sastanku i na poslovnom forumu sudjeluje hrvatski premijer Andrej Plenković koji će se sastati i s poljskim premijerom Donaldom Tuskom s kojim će kako se očekuje razgovarati o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa, gospodarskoj suradnji kao i suradnji u okviru Inicijative tri mora te o aktualnim europskim pitanjima kao i o sigurnosnoj situaciji u Europi i svijetu.
Premijer Plenković sudjelovat će i na poslovnom panelu zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, litavskim Gitanasom Nausedom te američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom.
Članice Inicijative su osim Hrvatske i Poljske i Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka. Moldavija i Ukrajina su pridružene članice.
Inicijativa obuhvaća 28 posto teritorija EU-a i 150 milijuna stanovnika
Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma istočne i srednje Europe na potezu Baltik-Jadran-Crno more. To područje predstavlja 28 posto teritorija Europske unije i 22 posto njezina stanovništva, ali i samo oko 10 posto BDP-a, što je izazov za brojne investicije posebno u izgradnji prometnih koridora i energetskoj infrastrukturi. Upravo su ciljevi Inicijative jačanje svekolike regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje.
Što se Hrvatske tiče, izgradnjom LNG terminala na Krku, koji će se spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj stvara se alternativa plinskoj osovini Moskva-Berlin za opskrbu prirodnim plinom.
Kolinda Grabar Kitarović pokretač Inicijative
Inicijativu su u ljeto 2016. formalno pokrenuli hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda na sastanku u Dubrovniku. Prvotno je u Inicijativu ušlo dvanaest zemalja istočnog i južnog dijela Europske unije. Na drugom sastanku 2017. u Varšavi se pojavio i Donald Trump koji se otvoreno suprotstavio Njemačkoj po pitanju plina. Tada je Trump kritizirao Njemačku tvrdnjom kako postaje energetski sve zavisnija od Rusije. Na trećem sastanku koji je održan u Bukureštu 2018. pojavio se njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas koji se založio i za punopravno članstvo Njemačke u toj grupi zemalja, ali je poljski premijer Mateuš Moravjecki taj prijedlog ignorirao. Pošto se sve odluke donose konsenzusom Njemačka je ostala samo promatrač.
Na drugom sastanku Hrvatska je priložila 11 projekata, 3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Popis projekata izradio je Ured tadašnje predsjednice u suradnji s hrvatskom Vladom. Ukupna vrijednost tih projekata tada je iznosila 1,78 milijardi eura. Kao najznačajniji među njima bili su LNG terminal na Krku (u međuvremenu izgrađen) i jonsko-jadranski plinovod.
Hrvatska je predložila i izgradnju autoceste Trst – Rijeka, ali su Slovenci stavili veto.
Četvrti sastanak Inicijative održan je u Ljubljani 2019., a na njemu je kao promatrač sudjelovao i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Na tom je sastanku utvrđeno kako zemlje Inicijative mogu više postići u Bruxellesu, osobito na području prometa u Europi koji su izgrađeni na pravcima istok – zapad, dok su sjeverni i južni prometni koridori slabo izgrađeni. Dolaskom Njemačke diže se važnost četvrtog sastanka u Ljubljani, a na njemu sudjeluju i predstavnici Europske unije. Kako bi se povećala korist od Inicijative pokrenut je poseban financijski fond koji bi trebao financirati zajedničke infrastrukturne projekte. Fondom upravljaju Poljska, Rumunjska i Češka. Financijski fond je osnovan s oko 500 milijuna eura, ali je cilj povećati ga na četiri do pet milijardi eura.
U Inicijativu se 2022. uključila i Ukrajina sa statusom “sudjelujućeg partnera” (engl. “participating partner“).
U zadnjih nekoliko godina Inicijativa je bila zamrla.
