Piše: sšh
Novi roman ‘Ilićke priče’ književnice Anite Martinac predstavljen je u petak 25. travnja u Društvu hrvatskih književnika u kojem se kroz priče iz rodnih Ilića i okolice, dotaknula i Mostara, važnih događaja, znamenitosti i osoba, posebno onih zaboravljenih. S romanima „Iličke priče“ i „Kreni“ koji je također predstavljen u DHK-u, Anita Martinac zaokružila je svoju tridesetu obljetnicu književnoga stvaralaštva.
Knjige su predstavili akademkinja Dubravka Oraić Tolić, književni kritičar Damir Pešorda, glumac Robert Kurbaša i autorica Anita Martinac, a na početku programa u prepunoj dvorani uzvanika obratila se i predsjednica DHK akademkinja Hrvojka Mihanović Salopek, osvrćući se i na rad Južnohrvatskog ogranka DHK.
Jedna od tema romana „Ilićke priče“, koji je ujedno dvadeseto djelo te plodonosne mostarske književnice, je i sudbina šest književnika koji su za vrijeme komunizma bili zanijekani. Roman je obogaćen brojnim fotografijama i zanimljivim fusnotama, poput popisa starosjedilačkih obitelji ili svih 22 česme koje je gradila Austro-Ugarska. Priča prolazi kroz tri rata, kulturnu baštinu, zaboravljene potencijale, a završava ispunjenim obećanjem koje pokazuje koliko Ilićani drže do svoje riječi.
„Ilićke priče“ nose osobni, kulturni i povijesni pečat, zapis o događajima, mitologiji, važnim obljetnicama i osobama koje su mnogi pokušali zaboraviti.
Svoj roman „Iličke priče“ autorica je po prvi puta predstavila u prepunoj dvorani Osnovne škole u rodnim Ilićima 10. travnja ove godine.
Na promociji u DHK-u predstavljen je i njezin predzadnji roman „Kreni“, prozno djelo koje obrađuje temu Domovinskog rata i svojevrsni je memento poginulim braniteljima u Lipanjskim zorama 1992. na Južnom bojištu.
„Protagonisti romana su svojevrsni glas onih koji nisu u stanju više govoriti te se referira na borbu protiv zaborava podnijete žrtve“, rekla je Martinac u razgovoru za Misao.hr u veljači ove godine.
Anita Martinac predsjednica je Južnohrvatskog ogranka DHK-a. Sudionica je Domovinskoga rata, nositeljica Spomenice Domovinskoga rata te dviju medalja: Ljeto ’95. i Oluja. Voditeljica je Povjerenstva za popis žrtava Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja Mostara te sudjeluje u projektu izgradnje Groblja mira.
U povodu predstavljanja njezinih romana u DHK-u portal Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV) donosi intervju koji se može pročitati na poveznici A. Martinac: Kultura sjećanja nije nam jača strana – Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća
Predstavljeno pet novih knjiga književnica Južnohrvatskog ogranka DHK
Dan ranije na tribini u DHK-u predstavljena je i hrvatska književnica u Bosni i Hercegovini Marina Kljajo Radić, sveučilišna profesorica i nekadašnja predsjednica DHK HB, odnosno njezine knjige Trag vjere u književnosti, Poetski most(ovi) riječi i Pijetlova pjesma. Riječ je o dvije knjige eseja i književnih osvrta te slikovnici nagrađene priče za djecu.
