Piše: sšh
Rusija je u četvrtak rano ujutro bombardirala Kijev, samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog odbacivanja predloženog mirovnog sporazuma kojim bi se priznala kontrola Moskve nad Krimom i nad još 20 posto okupiranog ukrajinskog teritorija.
U tom ruskom napadu poginulo je osam ljudi, a više od 70 ih je ozlijeđeno priopćeno je iz ureda glavnog ukrajinskog tužitelja, dodajući da su neki možda još uvijek zarobljeni ispod ruševina.
Bio je to jedan od najvećih ruskih zračnih napada, s projektilima i bespilotnim letjelicama, usmjeren na Kijev u posljednjih nekoliko mjeseci.
“Kijev i regija, Žitomir, Dnjepropetrovsk, Harkov, Poltava, Hmeljnicki, Sumi i Zaporižja bili su pod masovnim kombiniranim ruskim napadom”, priopćile su hitne službe, dodajući da je Kijev pretrpio najveću štetu.
Zelenski, koji je u četvrtak stigao u Južnu Afriku kako bi se sastao s predsjednikom Cyrilom Ramaphosom u sklopu šireg putovanja, najavio je da će skratiti posjet i vratiti se u Ukrajinu.
Ruski napadi dolaze u trenutku Trumpovog pojačanog političkog pritiska na Zelenskog da prihvati mirovni sporazum kojeg su predložile SAD. Naime, u srijedu je Trump kritizirao Zelenskog jer je odbio priznati rusku kontrolu nad Krimom kao dio potencijalnog rješenja. “Zapaljive izjave poput Zelenskijeve otežavaju rješavanje ovog rata. On se nema čime pohvaliti“, izjavio je Donald Trump.
Na to je odgovorio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ustvrdivši da je agresivna taktika Moskve prava prepreka miru.
“Jučerašnji ruski maksimalistički zahtjevi da se Ukrajina povuče iz svojih regija, u kombinaciji s ovim brutalnim udarima, pokazuju da je Rusija, a ne Ukrajina, prepreka miru. Moskva, a ne Kijev, je mjesto gdje treba vršiti pritisak”, rekao je Sibiha za ukrajinske medije.
Oporba zahtijeva da predsjednik Volodimir Zelenski dođe u parlament
U čitavoj, nimalo lakoj situaciji za Ukrajinu tamošnja oporba zahtijeva da predsjednik Volodimir Zelenski dođe u parlament i objasni članovima što se zapravo događa s mirovnim pregovorima i sporazumom o mineralima sa Sjedinjenim Državama.
Mnogi ukrajinski zastupnici koji bi u parlamentu trebali ratificirati sporazum nakon što bude potpisan osjećaju se izostavljenima iz mirovnih pregovora u Kijevu i kažu da Zelenski i drugi dužnosnici uključeni u pregovore ne dijele detalje i ne komuniciraju kako treba.
“Frakcija Europske solidarnosti u ukrajinskom parlamentu zahtijeva posebnu parlamentarnu sjednicu na kojoj bi im Zelenski obrazložio ukrajinski plan za postizanje mira i detalje pregovaračkog procesa”, navodi se u priopćenju te stranke kojoj je na čelu bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.
Američki potpredsjednik JD Vance rekao je u srijedu da će Ukrajina morati pristati na odricanje od teritorija ili će SAD odustati od posredovanja u pregovorima, dodajući da sukob treba zamrznuti na trenutnim linijama bojišnice.
Amerikanci su predložili da se Krim – koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. prizna kao ruski teritorij.
Washingtonov plan “uzmi ili ostavi” također ne pruža sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a također bi omogućio Rusiji da upravlja nuklearnom elektranom Zaporižja, koju je zauzela 2022.
“Ukrajina je spremna pregovarati, a ne se predati”, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Julija Svyrydenko u svojoj objavi na X-u. „Nikada nećemo priznati okupaciju Krima. A ako članstvo u NATO-u ne bude odobreno, Ukrajini će biti potrebna obvezujuća sigurnosna jamstva – dovoljno jaka da odvrate buduću agresiju i dovoljno jasna da osiguraju trajni mir”, napisala je Svyrydenko.
Zelenski još nije odgovorio na poziv oporbe, budući da je njegov ured zauzet diplomatskim razgovorima u Londonu, gdje su se Ukrajinci u četvrtak sastali s američkim posebnim izaslanikom Keithom Kellogom.
Nagađa se i s mogućnošću da se Zelenski ove subote sastane s Trumpom u Italiji na marginama pogrebne ceremonije za papu Franju.
