Piše: Misao.hr
Društvo hrvatskih književnika (DHK) ove godine obilježava 125 obljetnicu osnutka odnosno 22. travnja 1900. kada su se na pripremnom odboru u prostorijama Matice hrvatske okupila 103 književnika, a Božidar pl. Kukuljević za prvog predsjednika predložio književnika, pjesnika i prevoditelja Ivana Trnskog koji je izabran aklamacijom.
U posljednjem desetljeću 19. stoljeća posebno se razvija hrvatska književnost i sami su književnici osjećali potrebu za solidnom književnom organizacijom i vlastitim književnim tijelom s osiguranom egzistencijom, kako bi stekli ugled i puno poštovanje u hrvatskomu javnomu životu.
Proslava obilježavanja 125. obljetnice DHK održana je u utorak 22. travnja u DHK-u pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u čije ime su se okupljenima obratili Zdravko Zima i Zdravka Bušić, dok je uime ministrice kulture i medija govorio Mladen Pavić. Akademkinja Dubravka Oraić Tolić obratila se kao izaslanica predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimira Neidhardta, a Josip Vrandečić uime Književnoga kruga Split i Marulianuma.
Bila je to i prigoda da se u svečanom programu DHK prisjeti nekih od ključnih pjesničkih djela najvažnijih hrvatskih pjesnika iz proteklih 125 godina, čije stihove je kazivao dramski umjetnik Joško Ševo. Glazbeni program otvorio je Akademski muški zbor FER-a pod vodstvom Josipa degl’ Ivellija, a zatvorila kantautorica Lea Šprajc.
Tom prigodom svečano su dodijeljene ovogodišnje nagrade Dana hrvatske knjige Judita, Davidias i Slavić.
Od 1997. na Dan hrvatske knjige, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, dodjeljuju se tri godišnje nagrade DHK-a – Nagrada Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini; Nagrada Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini te Nagrada Slavić za najbolji književni prvijenac.
Nagradu Judita dobila je Ana Šimić za knjigu Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti. Dobitnik nagrade Davidias je američki filolog Edward Mulholland za prijevod Marulićeve Davidijade – The Davidiad. Dobitnica nagrade Slavićza književni prvijenac je Silba Ljutak za knjigu pjesama Kuća na otoku.
Povjerenstvo koje je odlučivalo o ovogodišnjim laureatima radilo je u sastavu Cvijeta Pavlović, Lada Žigo Španić i Slobodan Prosperov Novak.
Obrazloženja nagrada
Dobitnica nagrade Judita Dana hrvatske knjige 2024. godine je Ana Šimić za knjigu Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti,Hrvatska sveučilišna naklada i Staroslavenski institut, Zagreb, 2024.
Hrvatska književnost baštini višejezičnu i višepismenu kulturu, a glagoljaštvo je jedan od njezinih temelja. Zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva razdoblje je kasnoga srednjeg vijeka koje traje od 14. do 15. stoljeća, razdoblje u kojemu se razvija humanističko mišljenje u osvit renesanse. Ove godine obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva i 1100. obljetnicu prvoga poznatog povijesnog spomena glagoljaštva na današnjem hrvatskom prostoru. O toj 925. godini i tom događaju, „miljokazu hrvatske društvene, crkvene i kulturne povijesti pripovijedali su dakako i književnici, što je osnovna misao vodilja knjige.
Ana Šimić znanstvenica je iz Staroslavenskoga instituta, središnje hrvatske akademske ustanove za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Dobitnica je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu u području filoloških znanosti.
Nagradu Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnoga kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2024., dobio je američki filolog Edward Mulholland za prijevod djela, ‘Marko Marulić. The Davidiad.
Povjerenstvo ističe kako je Mulhollandova knjiga priređena s velikom akribijom i u duhu najviših filoloških standarda. Na njezinom početku je otisnuta sažeta, ali vrlo temeljita, uvodna studija koja iznosi kritičku povijest teksta Marulićeve Davidijade te donosi najnovije kritičke poglede na nju u svjetskoj znanosti.
Vrlo je rijetko da neko od djela iz hrvatske književne baštine dobije ovako temeljito izdanje u nakladi stranih izdavača, ocijenio je stručni žiri.
Što se tiče komentara koji su otisnuti uz ovaj prijevod, treba posebno naglasiti da su oni, kao i uvodna studija, priređeni u najboljoj filološkoj tradiciji. Uz to, taj komentar nastao je u suradnji s dva trenutno najbolja poznavatelja ove teme u Hrvatskoj, a to su Neven Jovanović i Bratislav Lučin. Njihov prilog ovom izdanju je velik i značajan pa su i oni na neki način dobitnici ove nagrade.
Edward Mulholland svoja je prevoditeljska rješenja uvjerljivo razložio u Uvodu knjige s posebnim podpoglavljem o tekstu i bilješkama o prijevodu. Marulićeva Davidias u Mulhollandovu prepjevu The Davidiad ritmična je i zvučna:
For such a favour David thanks to God
Poured out in willing prayers. The rescue’s place
Is called „Divison’s (name most fitting!) Rock“. (Dav, 4.175–92)
Marulićeve Davidijade usmjeren ne samo prema engleskoj publici zbog odličnog i dokumentiranog prijevoda nego i onoj latinističkoj, zbog do danas najakribičnijeg izdanja originalnog piščeva teksta, obrazložili su članovi žirija zaključivši da bi ga DHK trebalo predložiti i za dodjelu nekoga od primjerenih državnih ordena.
Dobitnica nagrade Slavić je Silba Ljutak za knjigu Kuća na otoku, Goranovo proljeće, 2024.
Knjiga pjesama pokazuje iznimnu pjesničku zrelost mlade autorice, a i širinu svjetonazora u kojem se prelamaju otočka i gradska sredina, ropstvo i sloboda, kolektivno i osobno, patrijahalno i žensko. Autorica vješto prepleće urbanu slikovitost i lirsku meditaciju dok dočarava traumatično osvajanje prostora ženske slobode. Glavni je lik (i lajtmotiv) svih pjesama majka (moja Mama) o kojoj piše kći (kao pjesnički subjekt), kao treća generacija ženske loze. Majka, Otok i Veliki Grad napisani su velikim slovima kako bi se istaknula tri bitna motiva. Zbirka Kuća na otoku stilski je originalna i kompleksna, puna asocijativnih, esencijalnih i psiholoških transformacija, ali autorica uspijeva povezati sve slike, silnice i antagonizme u koherentnu cjelinu. Ova zbirka najavljuje značajnu hrvatsku pjesnikinju novoga naraštaja, ocijenio je nagradni žiri.
