Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
Smrću pape Franje, Katolička crkva ulazi u razdoblje poznato pod pojmom sede vacante – prazna stolica koje će trajati dok se ne izabere njegov nasljednik, a što se po tradiciji događa u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje kardinali koji ga biraju prvo polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta. Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Među njima su i dvojica hrvatskih, Vinko Puljić i Josip Bozanić.
Novog papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, imenovani izravno od pape. Trenutačno Katolička crkva ima 252 kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa pri izboru novog pape. Naime, papa Franjo svojim je odlukama oblikovao izbor svoga nasljednika jer je od 138 kardinala mlađih od 80 godina veliku većinu imenovao osobno.
Papa Franjo za svog pontifikata nije imenovao kardinale u nekim velikim i tradicionalnim kardinalskim sjedištima, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije. Na svečanosti u Vatikanu 7. prosinca prošle godine imenovao je 21 kardinala, a među njima i beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemeta (Mađara) koji je ujedno postao i prvi kardinal u povijesti Katoličke crkve u Srbiji.
U kardinalskom zboru sada je više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, talijanskih i europskih. Izolirani kardinali u Sikstinskoj kapeli mogu raspravljati o zaslugama vjerojatnih kandidata, no kampanja nije dopuštena. Izbor se provodi tajnim glasovanjem pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira. Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina. Glasovanje se održava svakog dana u četiri kruga, odnosno do trenutka dok jedan kardinal ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu. Ukoliko se papa ne izabere, glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti promatrači na Trgu svetog Petra. Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa. Dim crne ili bijele boje postiže se dodavanjem specijalnih boja u peći.
Iz redova hrvatskog naroda kroz povijest imenovano 11 kardinala
To su Demetrije, Tomo Bakač Erdedski, Juraj Utišinović Martinušević, Juraj Drašković, Juraj Haulik, Josip Mihalović, blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Šeper, Franjo Kuharić, Vinko Puljić i Josip Bozanić.
Njima valja pribrojiti i nadbiskupa Josipa Uhača, koji je preminuo dan prije najave imenovanja za kardinala. Na dan njegove smrti 18. siječnja 1998. papa Ivan Pavao II. potvrdio je, obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Sv. Petra u prigodi tradicionalnoga Angelusa, da je nadbiskup Uhač 21. veljače trebao biti imenovan članom Kardinalskoga zbora. Rođen je 1924. godine u Brseču u Riječko-senjskoj nadbiskupiji.
Demetrije, srijemski biskup preminuo je Bačkoj u veljači 1387, jedan od zagrebačkih nadbiskupa iz redova Hrvata koji je imenovan kardinalom. Od 1360. do 1366. bio je biskup Srijemske biskupije. Papa Urban V. za kardinala ga je potvrdio 10. srpnja 1364. godine.
Tomo Bakač Erdedski umro je 1521. U Kardinalski zbor uvrstio ga je papa Aleksandar VI. 28. rujna 1500. Ujedno je bio i upravitelj Zagrebačke biskupije (1517). U njegovo doba izgrađena je utvrda oko zagrebačke stolne crkve.
Juraj Utišinović Martinušević (1482-1551). Rođen je u utvrdi Kamičak na Krki, na području Miljevačke župe. Papa Julije III. imenuje ga rimskim kardinalom 12. listopada 1551. Vijest o tome primio je na putu dok je s vojskom prolazio dolinom rijeke Moriša. Nažalost, kardinalskim se grimizom nije nikada ogrnuo, jer je ubijen 17. prosinca 1551. u svom gradu Alvincu.
Juraj Drašković umro je 1587. Bio je biskup Pečujske biskupije, a zatim biskup Zagrebačke biskupije od 1563. do 1578. U kardinala je promaknut 18. prosinca 1585.
Juraj Haulik (1788-1869). Rođen je u Trnavi u Slovačkoj. Papa Pio IX. uzdigao je Zagrebačku biskupiju na stupanj nadbiskupije 11. prosinca 1852. Tada je ujedno biskup Haulik proglašen prvim zagrebačkim nadbiskupom i prvostolnikom Zagrebačke crkvene pokrajine te je tako prvi nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije (1852/1853-1869). Rimskim stožernikom (kardinalom) postavljen je 16. lipnja 1856.
Josip Mihalović (1814-1891). Rođen je u Tordi, Torontalska županija u Banatu. Od 1868. do 1870. je kraljevski imenovani naslovni biskup duvanjski. Nadbiskupom Zagrebačke nadbiskupije imenovan je 4. svibnja 1870. Biskupski red podijeljen mu je 17. srpnja 1870. u Beču. Ustoličen je na nadbiskupsku stolicu 7. kolovoza 1870., a na kardinalsku čast uzdignut je 22. lipnja 1877. Pokopan je u zagrebačkoj prvostolnici.
Blaženi Alojzije Stepinac (1898-1960). Rođen je u Brezariću, župa Krašić. Radio Vatikan objavio je 29. studenoga 1952. popis osoba, među kojima je bilo i Stepinčevo ime, koje će papa Pio XII. pridružiti Zboru rimskih stožernika. To je bio povod da je tadašnja jugo vlast 17. prosinca 1952. prekinula diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Na zajedničkoj skupštini svih rimskih kardinala 12. siječnja 1953. papa Pio XII. imenuje nadbiskupa Stepinca kardinalom. Umro je 10. veljače 1960. u Krašiću. Pokopan je 13. veljače 1960. u zagrebačkoj prvostolnici.
Franjo Šeper (1905-1981). Rođen je 2. listopada 1905. u Osijeku. Bio je Stepinčev tajnik. Od 1941. do 1951. obnaša službu ravnatelja Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u teškim ratnim i poratnim godinama. Papa Pio XII. imenovao ga je 1958. apostolskim upraviteljem Zagrebačke nadbiskupije “sada za tada”, tj. kada bude ispražnjena. Nakon smrti nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1960. Šeper postaje apostolski upravitelj Zagrebačke nadbiskupije na temelju papinske odluke iz 1958. Umro je 30. prosinca 1981. u Rimu. Pokopan je u zagrebačkoj prvostolnici.
Franjo Kuharić (1919-2002). Rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću. Papa Ivan Pavao II. pridružio je nadbiskupa Kuharića Zboru rimskih kardinala na kardinalskoj skupštini 2. veljače 1983. Kao papin izaslanik predvodio je u svibnju 1995. u Ukrajini proslavu 400. obljetnice Brest-litovskog sjedinjenja. Kuharić je posljednji zagrebački nadbiskup koji je njome upravljao u njezinom širokom opsegu. Na završetku njegove službe Sv. Stolica ustanovila je 1997. dvije nove biskupije, Varaždinsku i Požešku, a Zagrebačka je nadbiskupija ostala u smanjenom opsegu. Kuharić je ostvario sveukupno dvanaest pohoda Hrvatima u prekomorskim zemljama. Umro je 11. ožujka 2002. i pokopan u zagrebačkoj prvostolnici 14. ožujka 2002.
Vinko Puljić rođen je 1945. u mjestu Priječani, u nekadašnjoj župi Petrićevac u Banjolučkoj biskupiji. U kolovozu 1990. preuzeo je službu vicerektora u Vrhbosanskoj visokoj školi u Sarajevu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 7. prosinca 1990. vrhbosanskim nadbiskupom, a 6. siječnja 1991. u bazilici Sv. Petra zaredio ga je za biskupa. Za Vrhbosanskog nadbiskupa svečano je ustoličen 19. siječnja 1991. u sarajevskoj katedrali. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 27. listopada 1994. kardinalom Svete Rimske Crkve, a 26. studenoga iste godine primljen je u Kardinalski zbor.
Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. u Rijeci. Osnutkom Hrvatske biskupske konferencije 1993. godine, Bozanić je član Stalnog vijeća HBK u svim sastavima. Do 1996. je član, a od te godine i predsjednik Povjerenstva HBK za odnose s državom. U to vrijeme sklopljeni su međunarodni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Ujedno je apostolski upravitelj Riječko-senjske nadbiskupije za vrijeme bolesti nadbiskupa dr. Antona Tamaruta. Za zagrebačkog nadbiskupa imenovan je 5. srpnja 1997., a službu je preuzeo 4. listopada 1997. Papa Ivan Pavao II. najavio je Bozanićevo imenovanje kardinalom 28. rujna 2003., a u Kardinalski zbor uvršten je 21. listopada 2003.
