Piše: sšh
O ulozi algoritama i umjetne inteligencije, kakvu ulogu imaju u našim odlukama koje donosimo svakodnevno u svijetu društvenih mreža razgovaralo se u okviru manifestacije 8. Dani medijske pismenosti na Interaktivnoj multimedijalnoj izložbi ,,Razotkrivanje algoritama: kako oblikuju naš digitalni svijet” koja je u srijedu 9. travnja otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Nastala je kroz europski projekt ALGOWATCH.
Izložba koju je organiziralo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) sastoji od niza edukativnih i interaktivnih materijala, a više od 700 najavljenih učenika imat će priliku kroz tjedan dana učiti kako kritički analizirati sadržaj raznih digitalnih platformi.
Panel diskusija na kojoj su sudjelovali potpredsjednik DKMK-a i redoviti profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Igor Kanižaj, docent Juraj Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Jelena Sekulić iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te Jadranka Dorešić iz Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu otvorila je mnoga pitanja o korištenju alata umjetne inteligencije.
Zaključak je da su digitalne platforme itekako važne, da će postati još moćnije, ali i da je nužnost naučiti i razumjeti kako rade i kako se njima koristiti. Upozoreno je da popularni alati poput ChatGPT proizvode djela slična autorskima, te da ne navode izvor.
Profesor Igor Kanižaj rekao je kako je zajedno sa suradnicima kroz brojne radionice s mladima prepoznao potrebu za kritičkim vrednovanjem algoritama. Iako mladi aktivno i intenzivno koriste razne aplikacije i društvene mreže, malo o njima znaju te većim dijelom ne razumiju kako funkcioniraju i kako nastaje sadržaj koji im se prikazuje. Upravo zato smo htjeli potaknuti promišljanje o algoritmima i alatima umjetne inteligencije na posve drugačiji način, što je bio glavni motiv za kreiranje sadržaja i izložbe, rekao je Kanižaj.
Docent Juraj Petrović s FER-a naglasio je kako je važno imati na umu da alati generativne umjetne inteligencije nisu trenirani na činjenicama ili modelima stvarnosti nego na podacima, stoga oni ne generiraju činjenice nego podatke slične onima na kojima su trenirani. „Primjer takvog alata je ChatGPT koji je postao gotovo sinonim za umjetnu inteligenciju u medijskom prostoru, iako se radi samo o jednom alatu generativne umjetne inteligencije. Neki od primjera netočnih informacija koje može pružiti taj alat predstavljeni su na izložbi. Velika medijska pozornost je posvećena pojmu umjetne inteligencije koji se dobro prodaje pa se u to slijeva velika količina novaca koja potiče daljnji razvoj. Alati će postati sve moćniji što otvara brojna pitanja poput autorskih prava, etičnosti, automatizacija zadataka i poslova, ali i pitanje preuzimanja odgovornosti“, rekao je Petrović.
Profesorica u srednjoj školi Jadranka Dorešić provela je u siječnju ove godine istraživanje o percepciji učenika o ulozi i utjecaju alata umjetne inteligencije na obrazovni proces. Rezultati su pokazali da gotovo 90 % učenika alate koristi za učenje, rješavanje domaćih zadaća, pisanje eseja, seminara, izradu prezentacija, pripreme za ispit i slično. No, dodala je kako učenici zapravo ne vode računa o tome kako aplikacije stvaraju sadržaj, već im je samo bitno da što brže odrade školski zadatak, a to nikako nije dobro.
Čula se i znakovita rečenica kako učenici i studenti znaju reći – završio sam rad bez ChatGPT, a koja upućuje na ogromno korištenje digitalnih alata u rješavanju nastavnih zadataka, a što nikako nije dobro.
O problemu zaštite autorskih prava i umjetnoj inteligenciji govorila je Jelena Sekulić. Prema postojećem pravnom okviru autor djela može biti samo čovjek, što ne isključuje mogućnost da se autorsko djelo može napraviti uz pomoć nekog od alata umjetne inteligencije.rekla je Sekulić. Dionici iz kreativnog sektora žele licencirati svoja djela pružateljima usluga umjetne inteligencije, no to se ne događa u zadovoljavajućoj mjeri. „Zakonom o autorskom pravu, kao i europskim zakonodavstvom s kojim smo usklađeni, predviđen je pridržaj prava kod rudarenja teksta i podataka, no u stvarnosti kreativci nemaju mogućnost nadzora nad time čime se sve alati umjetne inteligencije „hrane“. Sadržaj koji alati umjetne inteligencije generiraju može biti konkurencija originalnim djelima, ali vjerujem kako alati umjetne inteligencije neće zamijeniti ljude koji rade u kreativnom sektoru već će kreativci te alate koristiti I time dodatno unaprijediti svoj rad”, rekla je Sekulić.
Na izložbi je nazočio i ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin. U pozdravnom je govoru naglasio kako se ova tema mora ozbiljno shvatiti, više razvijati kritičko mišljenje.
Ovo nisu samo znanstvena i stručna već i moralna i etička pitanja koja se odnose na odgoj djece i budućih generacija, rekao je.
Otvorenju je prisustvovala i grupa srednjoškolaca koji su isprobali razne alate umjetne inteligencije, naučili nove pojmove u labirintu znanja, odigrali edukativnu videoigru EUNOPIA, koja je nastala u okviru projekta, te testirali svoje znanje kroz kviz.
Izložba je do 16. travnja otvorena radnim danom od 9 do 19 sati te u subotu od 9 do 14 sati. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje.
Projekt ALGOWATCH sufinanciran je sredstvima Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
