Piše: Misao.hr
Na tribini Društva hrvatskih književnika koju vodi i uređuje Lada Žigo Španić ovog je tjedna gostovala Gloria Lujanović, hrvatska i bosanskohercegovačka književnica i novinarka, te nova članica DHK, koja se publici predstavila djelima “Otac” i “Srce zemlje”.
“Otac” je poema, roman u stihu, objavljen 2023. u nakladi zagrebačke kuće OceanMore koji donosi priču o odnosu oca i kćeri, ratnim i postratnim traumama koje se transgeneracijski prenose i određuju naše živote više nego što možemo i zamisliti, priču o odrastanju u Srednjoj Bosni i svemu onom čime je život tamošnjih ljudi obilježen i određen. “Srce zemlje” je knjiga koju su 2024. objavili Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru i Naklada OceanMore, a u kojoj se govori o hrvatskim žrtvama Domovinskog rata u Srednjoj Bosni tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH.
“Knjiga ‘Srce zemlje’ sadrži na crnim stranicama stravične podatke o počinjenim zločinima nad srednjobosanskim Hrvatima, koje je Lujanović istraživala razgovarajući s obiteljima žrtava, odvjetnicima, slušajući presude i pred Haškim sudom. Priča kroz vizuru žrtava prikazuje ljepotu i tragiku voljenoga tla, mržnju, šutnju i empatiju, a u osnovi je dramatična potraga mlade autorice za zločinima koje su nad Hrvatima Lašvanske doline počinili pripadnici Amije BiH i mudžahedini. Ti su se zločini prešutjeli ili se minorizirali kao sporadični, dok je ‘narativ žrtve’ uzvišen kada se govori o zločinima nad drugim narodima, npr. o srpskim zločinima u Srebrenici ili o zločinima Hrvata u Ahmićima”, kazala je Lada Žigo Španić.
Lujanović je istaknula kako je knjigom “Srce zemlje” htjela vratiti dostojanstvo žrtvama rata boreći se protiv, ne samo zaborava, nego i licitacije mrtvima.
“Meni je bilo važno da kao autorica te ljude ispravno komemoriram, da im sagradim svojevrsni spomenik u literaturi, premda ovo nije spomenička knjiga, ali ima intenciju da se njihova imena ne zaborave, njihove obiteljske tragedije ne prešute. Oni su kao Hrvati potpuno izbrisani iz onog što nazivamo kolektivnom kulturom sjećanja jer im imena ne odgovaraju većinskom političkom narativu u BiH, a cijeli niz zločina protiv Hrvata u BiH nije dobio sudski epilog ni u Haagu, a ni pred domaćim, bh. pravosuđem”, kazala je Lujanović.
U knjizi “Srce zemlje” su uz esej, objavljene i fusnote koje svjedoče o razmjerima stradavanja Hrvata Srednje Bosne tijekom rata, te pjesme koje su posvećene konkretnim ljudima i njihovim sudbinama.
“Budući da za ove ljude nije progovorila politika, nisu progovorili mediji, naprotiv, neprestano su kao kolektiv bili izloženi sustavnim napadima, obezvrjeđivanju njihovih žrtava, ali i one uopće ljudske patnje kakvu su nedvojbeno imali, smatrala sam da književnost može doprinijeti da taj svijet ne nestane samo tako, da ne potone sam od sebe”, rekla je Lujanović.
Književnost, dodala je autorica, ima snagu i mogućnost ući u one prostore koji su nevidljivi, nepoznati i o njima puno više i smislenije reći nego što to može politika.
“Ako će ova knjiga, a sigurna sam da književnost može doprinijeti, da ljudi u sebi pronađu barem trunku razumijevanja i osjećaja za nekog drugog, za nekog tko im je sve do nedavno bio ‘neprijatelj’, da mu priznaju pravo na patnju i ratne žrtve, tomu doprinijeti, mogu reći da je moja misija ispunjena i da je ovaj mukotrpan rad imao nekog višeg smisla”, kazala je autorica.
Lujanović je dočarala svoje djetinjstvo u Novom Travniku, u kojem je postojala crta razgraničenja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva. Dočarala je svoj studij u Mostaru i svu težinu posla kojim se bavila, pokušavajući ispraviti nepravde nastale raznim političkim i medijskim manipulacijama koje od jezivoga rata stvaraju svojevrsnu igru na šahovskoj ploči. U svom pisanju kombinira prozni, poetski, povijesni i novinarski iskaz. Ona je na svojoj koži proživjela svoju literaturu, što je rijetka muka (i dar) za pisca, istaknula je Lada Žigo Španić.
Knjiga “Srce zemlje” nagrađena je 2024. godine u Orašju nagradom “Fra Martin Nedić” kao najbolja knjiga na hrvatskom jeziku objavljena u BiH te godine, u Zagrebu je bila među deset finalista nagrade Predrag Matvejević, a za dizajn je osvojila uglednu svjetsku nagradu u Japanu 2025. godine. Ovih je dana objavljeno i drugo izdanje u zajedničkoj nakladi HNK Mostar i nakladničke kuće OceanMore iz Zagreba.
