Piše: Misao.hr
Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je u četvrtak 3. travnja 2025. u Knjižnici HAZU projekciju dokumentarnog filma o akademiku Andriji Mutnjakoviću Kuća kao tratinčica, producenta Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u uvodnom je govoru podsjetio na zasluge akademika Mutnjakovića nazvavši ga zvijezdom hrvatskog arhitektonskog sazviježđa. Uz njegova najvažnija arhitektonska djela, istaknuo je i njegove knjige posvećene povijesti hrvatske arhitekture i urbanizma, posebno one o hrvatskim renesansnim graditeljima koji su gradili s obje strane Jadrana.
Film je predstavio Davor Šarić, pročelnik Odsjeka za kreativne tehnologije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a predstavljanje je moderirala izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.
Predstavljani projekti dokumentiraju razvojni put autora od građevinske arhitekture do fitogene kinetičke arhitekture simbolizirane cvijetom tratinčice.
Dokumentarni film o akademiku Andriji Mutnjakoviću predstavlja zbirku njegovih odabranih arhitektonskih, urbanističkih i studijskih projekata, te nekoliko realizacija, s ciljem upoznavanja javnosti sa životom i djelom predstavnika hrvatske arhitektonske kulture dvadesetog stoljeća. Urbanistički projekti predstavljeni su nacrtima Novog grada Osijeka na sjevernoj obali Drave, gradskog centra Zagreba na obim obalama Save, gradskog rajona na otoku Dunava uz gradski centar Bratislave, gradskog rajona uz obalu Save u Beogradu, gradski centar Tel Aviva.
Akademik Andrija Mutnjaković, arhitekt i teoretičar arhitekture, rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. školovao na Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu Drage Iblera. Redoviti član HAZU je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Objavio je više knjiga s područja arhitekture (Endemska arhitektura, 1987; Tercijarni grad, 1988.; Kinetic Architecture, 2021.) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad, 1991; Sretan grad, 1993; Arhitekt Lucijan Vranjanin, 2003; Arhitektonika pape Siksta V., 2010.; Arhitektonika Jurja Dalmatinca, 2016., Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj, 2020.) te Andrea Alessi – ranorenesansni umjetnik / Early Renaissance Artist, 2023.
