Piše: sšh
Od 19. ožujka tri sindikata u obrazovanju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja posvećena su sindikalnim aktivnostima u ispunjavanju svojih pet zahtjeva što uključuje izmjenu Uredbe o koeficijentima i povišicu plaće od 10 posto, na što iz Ministarstva znanosti i obrazovanja danima odgovaraju da zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakav razlog za štrajk i to obrazlažu činjenicom da je od početka prvog mandata ove Vlade, svake godine povećavana plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja što kumulativno iznosi 60 posto.
U hrvatskim školama danas radi 43.088 nastavnika i 17.877 nenastavnog osoblja koji se skrbe za ukpno 442.433 učenika, objavio je portal Srednja.hr navodeći da su podatke dobili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Usporede li se ti podaci s onima iz predhodnih godina broj učenika je pao za nekoliko tisuća, a broj nastavnika pritom raste za nekoliko stotina.
Naime, u školskoj godini 2019./2020. u školama je bilo 42.416 nastavnika, 16.639 nenastavnog osoblja i 456.218 učenika. Po tome proizlazi da je u četiri godine u Hrvatskoj manje 13.785 učenika u osnovnim i srednjim školama, a broj učitelja je veći za 672.
Kada se pogledaju podaci iz 2000. godine dolazi se do zapanjujućeg podatka da je Hrvatska u 15 godina ostala bez 180 tisuća učenika. U istom razdoblju je 10.000 zaposlenih više.
Po državnom pedagoškom standardu razredni odjel u pravilu ima 30 učenika, no izgleda da je zbog demografskog deficita u mnogim školama danas taj broj daleko manji.
U svom obrazloženju o neopravdanosti štrajka Ministarsvo znanosti, obrazovanja i mladih navodi da su čak i za vrijeme korona krize kada je BDP pao za više od 8 posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za 2 posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto.
U srednjim školama, od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
Cjeloviti podaci o rastu plaća nastavnicima nalaze se ovdje.
U sindikatu se pozivaju na iznos prosječne neto plaće za učitelja u osnovnoj školi koja je u rujnu 2024. iznosila 1452 eura, što je 103 eura više u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, odnosno 53 eura manje u odnosu na prosječnu plaću u Zagrebu.
Traže korekciju postojećih koeficijenata za sva radna mjesta u školama, ukupno njih 45, pri čemu je u 30 slučajeva riječ i o promjeni platnog razreda, a sve da bi se izjednačili u koeficijentima i platnim razredima s drugim javnim službama.
