Piše: Zoran Maljković
U četvrtak 4. travnja 2025. godine u zagrebačkoj će se Galeriji Kranjčar otvoriti izložba velikog hrvatskog slikara Fadila Vejzovića pod nazivom Pozicija.
Zanimljivost izložbe je u šesnaest novih slika u kombiniranoj tehnici koje do sada nikada nisu bile viđene u javnosti i koje su članovi obitelji otkrili nakon autorove smrti.
Sve su slike nastale u razdoblju između 1972. i 1976. godine i predstavljaju kombinaciju slikarskih i crtačkih tehnika, a sadržajno imaju karakteristike i figurativnog slikarstva i apstrakcije. Ako se pomno osmotri cijeli niz vidi se da slike prikazuju tijelo vozača u raznim položajima te suprotstavljanje brzine automobila u pokretu i tijela koje u njemu miruje.
Vejzovićev interes za pokret kao motiv provlači se kroz čitav njegov opus pa tako možemo vidjeti na njegovim ranim slikama pokrete brisača na vjetrobranu automobila, preko Galateje koju Pigmalion stvara iz kamena i koja kreće u svoj zaseban život do inspiracije fotografijama ljudi i životinja u pokretu Eadwearda Muybridgea koje se mogu naći kao detalji na mnogim autorovim slikama. Vjerojatno će bolji poznavatelji Vejzovićeva opusa i ovoga njegova interesa i u novim slikama prije reći da se radi o trzaju tijela kao pokretu, nego mirovanju suprotstavljenom brzini.
Izložba je važna upravo zbog toga jer prikazuje autorovu inventivnost aktualnu još i danas iako su slike nastale prije pedesetak godina. Više o društvenim okolnostima u vremenu nastanka ovih slika govorit će Ozren Kanceljak, dok će o slikama govoriti kustos izložbe je Vanja Babić.
Fadil Vejzović, hrvatski slikar i grafičar rođen je u Sarajevu 1943. Diplomirao je 1966. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Raula Goldonija. Postdiplomski studij grafike i slikarstva završava na Akadmie der bildende Kunste u Nürnbergu 1975. Radio je u časopisu Start kao ilustrator, grafički savjetnik i art-director. Isprva je pripadao lirskoj apstrakciji (Zid, 1979), potom je sve više u duhu slobodne figuracije uvodio likove, osobito u ciklusu Pigmalion. S Veljkom Barbijerijem izdao je 1987. bibliofilsku mapu Petar Hektorović, s iluminacijama punima renesansne živosti i figurativne simbolike. Od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb, a cijenjen je i kao jedan od najboljih hrvatskih portretista svoga doba. Za svoj rad dobio je brojne nagrade. Preminuo je u rujnu 2022. godine u Zagrebu.
