Piše: Misao.hr
U ponedjeljak je na Plitvicama obilježena godišnjica Krvavog Uskrsa, 34 godine od 31. ožujka 1991. godine i sjećanje na prvu žrtvu, mladog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića. Bio je pripadnik policijske postrojbe koja je 31. ožujka iz Zagreba upućena na Plitvice kako bi pomogla kolegama koji su trebali zavesti red u tom kraju. Devet policajaca je ranjeno.
I ove godine obitelj Josipa Jovića, suborci, generali, ali i mlade nade specijalne policije okupili su se na Plitvicama odajući počast hrvatskom heroju s porukom da se nikada ne zaboravi.
„Već 34. godinu dolazimo na ovo mjesto kako bismo odali počast Josipi Joviću i žrtvi hrvatskih branitelja. Josip Jović postao je simbol s jedne strane hrabrosti, s druge strane ljubavi prema Domovini, kao i borbe za slobodu. Ovakve obljetnice su važne i zbog sjećanja i zbog zahvalnosti, ali naravno i zbog identiteta.Osobito nam je drago vidjeti ovoliko ljudi i 34 godine poslije, što znači da su ljudi duboko svjesni važnosti ovog događaja, važnosti akcije Plitvice i važnosti Domovinskog rata“, rekao je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Svečanost obilježavanja započela je polaganjem vijenaca članova obitelji poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i predstavnika udruga sudionika akcije „Plitvice“.
U ime Predsjednika Republike Hrvatske vijenac su potom položili general pukovnik u miru Marijan Mareković, brigadni general Željko Ljubas i umirovljeni general bojnik Slavko Butorac, a u ime Vlade Republike Hrvatske zajednički vijenac položili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, brigadni general u miru Božo Kožul, general pukovnik u miru Mladen Markač, u pratnji sa suradnicima. Svoju počast potom su odale Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska županija, Općine Cista Provo i Plitvička Jezera, ostale braniteljske udruge, kao i prisutni pojedinci.
Nakon minute šutnje za poginuloga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i sve branitelje poginule u Domovinskom ratu, okupljeni su se kroz riječi moderatorice prisjetili samoga tijeka akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića.
Program obilježavanja nastavljen je dodjelom amblema sedmorici novih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko nakon intenzivne šestomjesečne obuke koje im je uručio zapovjednik ATJ Lučko Mate Bilobrk.
Akcija Krvavi Uskrs
Na Uskrs 31. ožujka 1991. pobunjeni Srbi su zauzeli Nacionalni park Plitvička jezera i blokirali državnu cestu D1 koja je spajala sjever i jug zemlje. Hrvatska je policija za nekoliko sati razbila razbojničku bandu, a akcija je ostala zapamćena po imenu “Krvavi Uskrs” i prvoj hrvatskoj žrtvi u Domovinskom ratu Josipu Joviću.
Naime, tri su mjeseca trajale akcije pobunjenih Srba od postavljana balvana kod Ličke kuće, organiziranje “mitinga istine“, bacanje eksploziva na kuće Hrvata i na koncu zauzimanje NP Plitvička jezera smijenivši upravu parka i protjeravši radnike hrvatske nacionalnosti. Na područje Plitvica u pomoć im stiže 50 milicajaca iz Knina.
Tuđmanova zapovijed
“Sutra ujutro do 8 sati Plitvice moraju biti pod našom kontrolom!” zapovjedio je na sastanku u Banskim dvorima predsjednik Franjo Tuđman na Veliku subotu, 30. ožujka 1991. godine.
Na prostor nacionalnog parka MUP upućuje tri specijalne jedinice policije na dva smjera djelovanja. Antiterorističku jedinicu Lučko kojom zapovijeda Marko Lukić s 50 pripadnika i Posebnu jedinicu policije Rakitje s 250 pripadnika kojom zapovijeda Josip Lucić. Snage podupirućeg napora čini Posebna jedinica policije Kumrovec s 200 pripadnika kojom zapovijeda Goran Cmrečak. Zapovjedništvo je bilo u policijskoj upravi u Karlovcu kojim je koordinirao Marko Lukić. Izravno na terenu akcijom je zapovijedao Josip Lucić. Zamjenik zapovjednika akcije bio je Darko Rukavina.
Akcija je trajala od tri do 10 sati ujutro
Akcija je započela u 3 sata ujutro pokretanjem snaga i trajala je do 10 sati kad je okončana uspostavom hrvatskog pravnog poretka na Plitvičkim jezerima. U otežanim vremenskim uvjetima zbog snijega i guste magle snage hrvatske policije oko 6 sati ujutro ulaze na područje Plitvičkih jezera u koloni vozila na čelu koje se nalazilo borbeno oklopno vozilo (BOV). Akcija se posebno pamti po autobusima s kojima su hrvatske snage došle u Plitvice. U nedostatku drugog načina prijevoza korišteni su autobusi Croatia busa, a prvog u koloni napali su srpski pobunjenici i ranili devet hrvatskih policajaca. Hrvatske su snage uzvratile na napad. Uklanjajući drvene zapreke napreduju u smjeru hotela Jezero. Nadalje su krenule u smjeru restorana Poljana i smjeru pošte na Plitvicama. Iz smjera pošte pobunjeničke snage napadaju hrvatske policajce. Tada je ranjen Josip Jović. Preminuo je od ozljeda na putu do pokretne ambulante. U sjećanju hrvatskog naroda ostat će trajno zapamćen kao prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.
Predsjednik Franjo Tuđman u pismu sućuti obitelji Jović
”…ne plačite, jer vaš sin živi! Živi ne samo u Bogu, koji – kako kršćani vjeruju – žrtvu svakog pravednika pridružuje uskrsloj smrti Kristovoj, nego također i u svima nama…,, napisao je predsjednik Tuđman u pismu obitelji Josipa Jovića.
Snažnim i odlučnim djelovanjem hrvatske su snage prisilile srpske pobunjenike na povlačenje prema Korenici. Uhićeno je 30-ak terorista, među kojima i Goran Hadžić, koji je kasnije razmijenjen.
Akcija Krvavi Uskrs u punoj je mjeri pokazala s kojim zanosom i domoljubljem hrvatske snage spremno brane svoju domovinu.
Josip Jović rođen je 1969. u Aržanu kod Imotskog. Zov za hrvatskom slobodom dovodi ga 1990. na Policijsku akademiju u Zagrebu gdje postaje prvi hrvatski redarstvenik. Kao pripadnik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje sudjeluje u akcijama hrvatske policije u Petrinji i Pakracu. Zbog njegove pogibije i ranjavanja njegovih kolega policajaca akcija je nazvana Krvavi Uskrs. Pokopan je u rodnom mjestu.
Njegove posljednje riječi bile su: ”Tata, tata“, prizivajući i u tim trenucima blizinu svoje obitelji. U znak sjećanja na žrtvu Josipa Jovića podignuta su spomen-obilježja na Plitvicama i u Aržanu, a njegovo ime nose ulice u Splitu, Zadru, Kninu i Korenici, trg u Vinkovcima te prometnica Aržano-Lovreć-Proložac. Po njemu je nazvana i Osnovna škola u Aržanu kao i policijski brod i Policijska škola.
