Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
Nakon što je na neugodan način shvatila da joj SAD više nisu pouzdani sigurnosni partner Europska unija donijela je odluku da u slijedeće četiri godine kako kažu „oslobodi“ i u vlastitu sigurnost i naoružanje uloži 800 milijardi eura, što je svakako za pohvaliti, no uz to se postavlja vrlo važno pitanje – što EU radi na osiguravanju drugog važnog strateškog segmenta, osiguravanju hrane, odnosno samodostatnoj proizvodnji osnovnih prehrambenih proizvoda za svoje stanovništvo?
Zaokupljena najnovijom geopolitičkom situacijom EU je svu pozornost usmjerila na ulaganje u obranu, pa se o hrani, odnosno o poljoprivrednoj proizvodnji u javnosti uopće i ne priča, kao da ta dva sektora ne idu pod ruku u obrani bilo koje zemlje, pa tako i zajedničkog teritorija EU-a.
Kako se zadnjih 20-ak godina urušavala EU obrana tako se izgleda urušavala i poljoprivredna proizvodnja.
Naime, udio poljoprivrede u BDP-u EU-a iznosio je 2023. godine 1,3 posto, dok je taj postotak prije dvadesetak godina iznosio 11 posto. U veljači ove godine EK je predstavila novu viziju budućnosti poljoprivrede i proizvodnje hrane u EU-u, koja se temelji na zaključcima iz strateškog dijaloga, a vrijedan je 300 milijardi eura do 2027. Po tom dokumentu cilj je izgraditi snažniji i inovativniji prehrambeni sustav koji koristi i poljoprivrednicima i potrošačima, kao i privlačan, konkurentan i otporan sektor koji se s lakoćom prilagođava promjenama u budućnosti i vodi računa o kvaliteti hrane i potrebama ljudi.
Za mnoge poljoprivredne proizvode EU je uglavnom samodostatna
Europska komisija je na svojim stranicama nakon agresije Rusije na Ukrajinu i otežanog prijevoza žitarica brodovima kroz Crno more izvijestila da dostupnost hrane u EU-u nije ugrožena jer je za mnoge poljoprivredne proizvode Europa uglavnom samodostatna. Međutim, uz to je objasnila da je poljoprivredni sektor uvoznik određenih proizvoda kao što je proteinska hrana za životinje. Ta slaba točka, zajedno s visokim ulaznim troškovima, primjerice za gnojiva i energiju iz fosilnih izvora, poljoprivrednicima otežava proizvodnju i može dovesti do povećanja cijena hrane.
Također je navela da je ruska invazija na Ukrajinu imala neposredan učinak na sigurnost opskrbe hranom za milijune ljudi u čitavom svijetu. Ukrajina je osiguravala više od polovice opskrbe pšenicom Svjetskog programa za hranu. Inače, svjetske zalihe žitarica dostatne su za šest mjeseci.
U Hrvatskoj poljoprivreda i ribarstvo u ukupnom BDP-u sudjeluju sa 7,6 posto. Od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina obrađujemo 63 posto. U privatnom je vlasništvu 80 posto od ukupne obradive površine.
U EU više od 17 milijuna ljudi radi u poljoprivredi, a prosječna dob poljoprivrednika je 57 godina.
No, ipak izgleda da će se u Europskoj uniji otvoriti pitanje hrane, barem konzervi i to sredinom ovoga tjedna kroz nacrt „Strategije Unije za pripravnost“, u kojem se navodi što bi svaki građanin trebao imati u zalihama za 72 sata u slučaju ekstremnih poremećaja.
