Piše: Karlo Kučan
„Rat na Hrvatsku bio je srpska agresija, a ne građanski sukob, kako se često pogrešno prikazuje, ukupna ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela u toj agresiji procjenjuje se na 38 milijardi eura, a Srbija, nikada nije platila ni centa odštete za razaranja koja su počinile njezine snage“, rekao je ugledni povjesničar dr. Robin Harris, na okruglom stolu posvećenim Hrvatima nestalim u Domovinskom ratu koji je održan u Londonu u organizaciji British Foreign Policy Group.
Dr. Harris, nekadašnji savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher govorio je o ključnim aspektima srpske agresije na Hrvatsku, odgovornosti za taj sukob i ulozi međunarodne zajednice. Na okruglom stolu sudjelovao je i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Dr. Harris je u svom govoru istaknuo četiri ključne teme – širi kontekst gubitaka Hrvatske, odgovornost za rat i nestanke, ulogu međunarodne zajednice i tragediju Vukovara.
Smatra da sudbinu nestalih u Domovinskom ratu treba promatrati u svjetlu ukupnih hrvatskih gubitaka. Prema njegovim podacima, poginulo je 8147 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, dok je oko 6600 civila izgubilo život. Posebno je istaknuo Vukovar, gdje je većina nestalih stradala. Ukupna ratna šteta procjenjuje se na 38 milijardi eura, a Hrvatska se suočila i s velikim izbjegličkim valovima – 1991. godine zbrinuto je oko 550.000 izbjeglica, a 1993. uslijedio je drugi val iz Bosne i Hercegovine. Međunarodna pomoć stigla je tek kasnije, dok Srbija, prema Harrisovim riječima, nikada nije platila ni centa odštete za razaranja koja su počinile njezine snage.
Odgovornost za rat i nestanke
Dr. Harris je jasno ustvrdio da je rat bio agresija, a ne građanski sukob, kako se često pogrešno prikazuje. Jugoslavenska narodna armija (JNA), pod utjecajem plana Branka Mamule nakon Titove smrti, prvotno je nastojala silom očuvati Jugoslaviju. Nakon neuspjeha u Sloveniji 1991., cilj se promijenio u stvaranje “velike Srbije” pod vodstvom Slobodana Miloševića, što je podržano memorandumom SANU-a iz 1986. i Srpskom pravoslavnom crkvom. Ovaj velikosrpski program uključivao je etničko čišćenje i promjenu granica, a primjer je pismo patrijarha Pavla lordu Carringtonu 1. studenog 1991., u kojem se traži pripajanje dijelova Hrvatske Srbiji.
Uloga međunarodne zajednice
Harris je kritizirao pasivnost Zapada, posebice SAD-a i Velike Britanije, tijekom početka sukoba. Dok su SAD bile zaokupljene Bliskim istokom i doktrinom Novog svjetskog poretka, Europa nije uspjela preuzeti odgovornost, što je simbolizirala izjava Jacquesa Poosa o “satu Europe”. Embargo na oružje onemogućilo je Hrvatsku da se obrani, a prosrpsko lobiranje i klevete o “fašističkoj Hrvatskoj” dodatno su otežale situaciju. Harris je usporedio Hrvatsku s Ukrajinom, ističući da je Zapad Ukrajini pružio oružje, dok je Hrvatskoj to uskratio.
Tragedija Vukovara
Govor je završio fokusom na Vukovar, čiji je slom 18. studenoga 1991. posljedica nedostatka naoružanja uzrokovanog embargom. U opsadi je ubijeno oko 1850 vojnika i 1600 civila, uključujući 86 djece. Nakon sloma obrane grada, zarobljenici iz vukovarske bolnice prevezeni su na Ovčaru, gdje je oko 250 ljudi mučeno i ubijeno. Harris je istaknuo da je brutalnost bila sračunata kako bi izazvala strah i potaknula bijeg nesrba, dok su ključni počinitelji, poput generala Ace Vasiljevića, izbjegli pravdu.
Ministar Grlić Radman je istaknuo “kako očekuje napredak u traženju naših nestalih građana, rješenje pitanja odštete obiteljima naših ubijenih građana i ilegalno zatočenih građana u logorima u Srbiji i Crnoj Gori, te procesuiranje počinitelja tih ratnih zločina”, ističe se u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Ministar je posebno istaknuo da je “cilj britanskoj javnosti predstaviti još uvijek neriješeno pitanje brojnih nestalih osoba iz Domovinskog rata”. Naveo je da Hrvatska “još uvijek traži 1771 osobu nestalu tijekom rata, od kojih je 1080 nestalo 1991. godine.
Promocija knjige dr. Harrisa u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu
Dan nakon okruglog stola u organizaciji British Foreign Policy Group u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu promovirana je Knjiga dr. Harrisa „Croatia: a History – From Revolution to Independence“ (Hrvatska povijest – od revolucije do neovisnosti), čime je dodatno naglašena povezanost dr. Harrisa s hrvatskom poviješću i kulturom.
Na predstavljanju knjige u Londonu, uz autora Harrisa sudjelovao je kao uvodničar i britanski povjesničar David Abulafia. Uzvanicima je dobrodošlicu izrazio privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini, Davor Ljubanović.
U galeriji “D Contemporary” u Londonu otvorena je izložba „Behind the Sky: A Tribute to Missing Persons from the Croatian Homeland War“ posvećene žrtvama i osobama nestalima u Domovinskom ratu i njihovim obiteljima, hrvatske umjetnice Gordane Špoljar Andrašić. Financiralo ju je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske uz organizacijsku pomoć Veleposlanstva RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Tko je dr. Robin Harris?
Dr. Robin Harris britanski je povjesničar, politički analitičar i autor koji je ostavio značajan trag u akademskom i političkom svijetu. Rođen 1952. godine u Velikoj Britaniji, Harris je diplomirao povijest na Sveučilištu Oxford, gdje je razvio strast prema političkoj i društvenoj analizi. Njegova karijera započela je u političkim krugovima, gdje je tijekom 1980-ih postao ključna figura u Konzervativnoj stranci. Od 1985. do 1990. radio je kao savjetnik premijerke Margaret Thatcher, pružajući strateške analize i sudjelujući u oblikovanju britanske vanjske politike tijekom ključnih godina Hladnog rata.
Nakon političke karijere, Harris se posvetio pisanju i istraživanju. Bio je direktor Konzervativnog istraživačkog odjela, a kasnije se usmjerio na publicistiku i akademski rad. Autor je više knjiga, uključujući biografiju „Thatcher“ (2011.), u kojoj detaljno opisuje njezinu političku ostavštinu, te „The Conservatives – A History“ (2011.), povijest britanske Konzervativne stranke. Njegov interes za Hrvatsku razvio se tijekom 1990-ih, kada je počeo proučavati raspad Jugoslavije i ulogu međunarodne zajednice u tom procesu. Godine 2016. Harris se preselio u Zagreb, gdje je prihvatio hrvatsko državljanstvo i naučio hrvatski jezik. Postao je predavač povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je svoje bogato iskustvo prenio na studente. Njegova knjiga „Croatia: a History – From Revolution to Independence“ plod je dugogodišnjeg istraživanja hrvatske povijesti, s naglaskom na borbu za neovisnost tijekom Domovinskog rata. Harris danas živi u Hrvatskoj, gdje nastavlja raditi kao povjesničar i komentator, često se baveći temama pravde, odgovornosti i povijesne istine.
