Piše: Karlo Kučan
Nedavna najava predsjednika Donalda Trumpa o carinama od 25% na uvezene automobile i dijelove, koje stupaju na snagu 2. travnja 2025., označava ključan trenutak u globalnim trgovinskim kretanjima. Ova politika kao dio šire Trumpove strategije zaštite i poticanja američke proizvodnje, izazvala je burne reakcije na tržištu i podigla zabrinutost oko međunarodnih trgovinskih odnosa.
Ranije ovog mjeseca SAD su uvele carine od 25 posto na sav čelik i aluminij uvezen u SAD. Uvedene su kako bi zaštitile proizvodnju u SAD-u i povećale broj radnih mjesta, odnosno da bi, kako je objasnio Trump, strane proizvode učinile manje privlačnima.
Na tu mjeru Europska komisija odgovorila je protumjerom koja će na snagu stupiti 1. travnja. “Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, objasnili su iz Europske komisije nakon donošenja protumjera.
A protumjerama su obuhvaćene carine na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i ekvivalent su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a.
Novi set američkih carina na sve uvezene automobile i dijelove
Novi set američkih carina primjenjuju se na sve uvezene automobile i dijelove, ciljajući glavne izvoznike u SAD, uključujući Kanadu, Meksiko, Japan i Južnu Koreju. Nakon te najave, dionice velikih proizvođača automobila doživjele su značajan pad. General Motors (GM) pao je za više od 7%, dok su Ford (F) i Stellantis (STLA), koji proizvodi Jeep, Ram, Chrysler i Dodge, oba pala za više od 4%. U Aziji, Toyota (TM), najveći svjetski proizvođač automobila, trgovala je 3,3% niže, dok su Honda (HMC) i Nissan također izgubili više od 2%.
Domaći američki proizvođači poput Tesle, koji proizvodi automobile u SAD (Kalifornija i Teksas), mogli bi imati konkurentsku prednost, iako i dalje ovise o nekim uvezenim dijelovima. Američka automobilska industrija, koja je uživala slobodnu trgovinu pod USMCA-om, sada razmatra prilagodbe lanaca opskrbe, što bi moglo biti skupo. Dobavljači automobila, posebno manji poddobavljači, suočavaju se s teškim okolnostima. Po istraživanjima njih više od 97% izražavaju zabrinutost zbog financijskih poteškoća izazvanih carinama.
Globalni odgovor i potencijalna odmazda
Pogođene zemlje izrazile su snažan otpor. Kanadski premijer Mark Carney opisao je carine kao “direktni napad” i najavio moguću “odmazdu”. Japanski premijer Shigeru Ishiba naveo je da će se razmotriti “sve opcije”, dok Južna Koreja održava hitne sastanke s lokalnim proizvođačima automobila. Europska komisija planira dalje protumjere.
Stručnjaci: carine su porezi na uvoz koji se uglavnom prenose na američke potrošače
Prema mnogim stručnjacima, carine su porezi na uvoz koji se uglavnom prenose na američke potrošače, ali i na usporavanje gospodarskog rasta. Trump je ponudio konzervativnu procjenu od 100 milijardi dolara novih prihoda, ali ekonomisti tvrde da dugoročni troškovi, uključujući inflaciju i smanjenu kupovnu moć potrošača, mogu nadmašiti kratkoročne koristi. “Valni efekt” posrednih poskupljenja preko tisuću pojedinačnih dijelova automobila mogao bi doseći 40 milijardi dolara do kraja 2025., procjenjuju analitičari.
Ovaj razvoj ekonomske zbilje potvrđuje sve očitiji trgovinski rat, s potencijalom za širu eskalaciju, utječući ne samo na automobilsku industriju već i na širu ekonomsku scenu. U svom tom metežu svjetski lideri navigiraju između protekcionizma i globalne suradnje.
