Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek oštro je prozvala zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog njegovih izjava o obnovi Zagreba nakon razornog potresa, optužujući ga za iznošenje neistina prema Vladi Republike Hrvatske. “Slušam izjave gradonačelnika zadnjih par dana i ne mogu vjerovati neistinama koje iznosi. Sve ove godine nismo se prepucavali jer smo dan i noć radili na obnovi zbog našeg glavnog grada i sugrađana, dok smo pokušavali njega i suradnike ubrzati kako bismo zajednički obnovili Zagreb”, poručila je ministrica. Prema njezinim riječima, Tomaševićeva tvrdnja da “nije zadovoljan obnovom” neprimjerena je, jer je Vlada osigurala financijska sredstva i preuzela vođenje obnove većine javnih zgrada koje je Grad trebao obnavljati.
Ministrica je istaknula nekoliko primjera koji, prema njenom mišljenju, pokazuju neučinkovitost Grada. “Šest mjeseci prije roka za korištenje sredstava Fonda solidarnosti, Grad je iskoristio samo 24% sredstava koje smo im stavili na raspolaganje, pa smo morali smanjivati ugovore. Valjda se tako dođe do 90% uspješnosti o kojoj govorite”, ironično je primijetila. Posebno je kritizirala zastoje kod obnove kompleksa crkve Krista Kralja na Mirogoju i arkada, za što je osigurano više od 15 milijuna eura, no Grad i Holding ugovorili su samo 400.000 eura, a radovi nisu ni započeli. “Ne razumijem kako smo mi u Ministarstvu, u suradnji s gradskim konzervatorima, mogli pokrenuti i završiti obnovu svih ostalih sakralnih objekata u Zagrebu, a Grad nije mogao jedan jedini – Mirogoj”, dodala je. Slično je i s Umjetničkim paviljonom, gdje je ugovor potpisan tek dva dana prije isteka roka za Fond solidarnosti, pa je obnova uglavnom financirana nacionalnim sredstvima uz veliki angažman Ministarstva. “Gradonačelniče Tomaševiću, pokažite malo pristojnosti i nemojte iznositi neistine jer je u svim projektima zgrada javne namjene većinu odradila Vlada – i financijski i organizacijski”, zaključila je ministrica.
Pet godina nakon potresa: Zagreb se polako obnavlja
Prošlo je pet godina otkako je 22. ožujka 2020. u 6:24 Zagreb pogodio razoran potres magnitude 5,5 po Richteru, prouzročivši štetu procijenjenu na oko 12 milijardi eura. Obnova, koja bi trebala trajati do 2030., i dalje je u punom zamahu, a Zagreb je pretvoren u veliko gradilište. Do danas je obnovljeno više od 3.800 lokacija, od čega se 3.400 odnosi na privatne zgrade i kuće, a 400 na zgrade javne namjene.
Poseban napredak vidi se u izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća: dovršeno ih je 38, trenutačno se gradi 26, dok je za 24 u tijeku javna nabava izvođača radova. Ministar Branko Bačić, koji je jučer obišao tri novoizgrađene kuće u Čučerju i Markuševcu – epicentru potresa – izjavio je: “Očekujemo da ćemo sve zamjenske kuće izgraditi do lipnja 2027., a cjelokupni proces obnove, uključujući najsloženiju konstrukcijsku obnovu višestambenih zgrada i povijesnog središta, završiti do kraja ovog desetljeća”.
Ministar Bačić naglasio je i doprinos tisuća stručnjaka, uključujući Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, koji su od prvih dana procjenjivali zgrade, a sada nadziru obnovu. “Potres je nanio mnogo zla, ali iz velike nedaće izlazimo jači”, zaključio je.
Slobodan Radinović, koordinator obnove jedne zgrade u centru Zagreba, optimistično je govorio za Dnevnik HRT-a na petu obljetnicu potresa: “Mislim da obnova ide izvrsno dobro, u roku smo. Počeli smo u šestom mjesecu prošle godine i planiramo završiti konstrukcijski dio do 1. studenog ove godine. Zbog spomeničke rente, fasada, krovište i drvenarija bit će gotovi do kraja 2026.”
U subotu se u 29 obnovljenih zgrada javne namjene – škola, muzeja i bolnica – održao i Dan otvorenih vrata od 10 do 18 sati, gdje su građani mogli vidjeti rezultate obnove i informirati se o ovom procesu. Manifestacija je uključivala otvaranje desetak zgrada kulturne baštine, javnih ustanova i sakralnih objekata, uz bogat program za sve generacije.
Od 10:00 do 14:00 sati, javnosti su bila otvorena vrata Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Muzeja Prigorja, gdje su posjetitelji uz stručno vodstvo konzervatora mogli saznati više o oštećenjima nastalim u potresu i procesu obnove. U zgradi Hrvatske informativne novinske agencije (HINA), poznatoj kao kuća Heinzel, otvorena je izložba fotografija „5g./5,5ml/r – 22.03.2020. – 22.03.2025.“, snimljenih neposredno nakon potresa, dok je u Atelijeru Meštrović Muzej Ivana Meštrovića priredio izložbu o obnovi i aktivnostima tijekom tog razdoblja.
Zgrade javne uprave, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu, palaču Bužan i Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade u Opatičkoj, također su bile dostupne posjetiteljima. U obnovljenoj zgradi uprave Hrvatskog restauratorskog zavoda, nekadašnjem ljetnikovcu biskupa Josipa Galjufa, predstavljena je obnova pokretnih kulturnih dobara uz panoe i stručno vodstvo.
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) otvorilo je dvije lokacije: Kompleks radionica i skladišta u Adžijinoj ulici, gdje se gradi Druga scena HNK-a, uz izložbu kostima, scenografije i likovno-kazališne radionice za osnovnoškolce u 10:00 i 12:00 sati, te Kuću Mile Dimitrijević u Mesićevoj 19, spomen-kuću glumice i donatorice, obnovljenu kao rezidencijalni objekt za gostujuće umjetnike.
Jedan od najznačajnijih događaja bio je obilazak Crkve svetog Franje Asiškog s franjevačkim samostanom na Kaptolu od 16:30 sati. Uz stručno vodstvo konzervatora i projektanata, posjetitelji su upoznati s opsežnom obnovom ovog spomenika iz 13. i 16. stoljeća, gdje su arheološka istraživanja nakon potresa otkrila grobove i temelje crkve iz 11. stoljeća. Dan je završio Svetom misom zahvalnicom u 18:30 sati, koju je predvodio monsinjor Zlatko Koren.
