Piše: Gloria Lujanović
U školama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu uči se o ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, po bosanskom nastavnom planu i programu taj se rat promatra od 1992. do 1995., a u školama u Republici Srpskoj uči se da su za rat u BiH krive SDA (Stranka demokratske akcije Alije Izetbegovića) i HDZ, te da je to bio građanski rat uz prisustvo islamskih dobrovoljaca na strani Armije BiH i vojnika iz Hrvatske na strani HVO-a.
Unutar Federacije BiH svaka županija ima svoje ministarstvo obrazovanja koje donosi nastavne planove i programe i razlikuju se po tome jesu li hrvatski ili bosanski. Djeca u osnovnim i srednjim školama koja nastavu pohađaju po hrvatskom nastavnom planu i programu u pet županija te dvjema općinama nastavu slušaju na hrvatskom jeziku te, između ostalog, uče o Domovinskom ratu u BiH i Hrvatskoj. To su županije: Hercegovačko-neretvanska, Središnja Bosna, Zapadno-hercegovačka, Posavska, Hercegbosanska i općine Žepče i Usora.
Iz Zavoda za školstvo Mostar, za Misao.hr, kažu kako Zavod nije nadležan za sastavljanje planova nastave na hrvatskom jeziku, ali da aktivno sudjeluje u njihovoj izradi.
Za hrvatski program koriste se udžbenici hrvatskih nakladnika u BiH
“Iako svaka županija unutar FBiH ima svoje ministarstvo obrazovanja, postoji Koordinacija hrvatskih ministara koja predlaže kreiranje nastavnih planova koji zatim odobrava svako županijsko ministarstvo i vrijede za one škole gdje se nastava odvija po hrvatskom planu i programu“, kazala je Danijela Tomić iz Zavoda za školstvo Mostar za Misao.hr. Nadalje navodi da su “hrvatski plan i program revidirani 2013. godine i to prvi put nakon nastavnih planova nastalih 1994. u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni, a posljednja je revizija učinjena 2024. godine. U tome su sudjelovali predstavnici svih županija iz hrvatskog korpusa i on se upravo provodi eksperimentalno u tri škole u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a u Zapadnohercegovačkoj od prošle godine. U drugim je županija provedba složenija jer se mora usuglasiti s bosanskim nastavnim planovima i programima i krenuti u provedbu s revidiranim programima u isto vrijeme“, navodi Tomić.
“Sve županije u kojima se nastava odvija po hrvatskom planu i programu koriste udžbenike hrvatskih nakladnika u BiH,i na njihov se sadržaj oslanjaju jednakom satnicom. Ove su godine tiskani novi udžbenici za šeste razrede koji su usklađeni s novim hrvatskim kurikulom. Izradu tih kurikula je organizirao Zavod za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg uz pomoć Vlade Republike Hrvatske“, dodala je Tomić.
Od Hrvatskog proljeća, raspada Jugoslavije do Domovinskog rata u BiH
U kurikulu se obrađuju teme poput Memoranduma SANU, velikosrpske politike, te višestranačkih izbora u Hrvatskoj, o njenoj samostalnosti i suverenosti, Domovinskom ratu, međunarodnom priznanju i o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH. Kurikulumom je zadano da učenici trebaju biti sposobni opisati političku i gospodarsku krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, uzrok slabljenja središnje vlasti i različite zamisli o preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije; obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i „hrvatsku šutnju“; opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u Hrvatskoj te ulogu predsjednika Franje Tuđmana.
Bljesak, Oluja, Maslenica, etničko čišćenje Srebrenica i Ovčara
Učenici trebaju moći navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog iseljeništva; uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih područja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja; obrazložiti mirnu integraciju hrvatskog Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratne zločine, etničko čišćenje (Ovčara, Srebrenica) i raseljavanje stanovništva; nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na području zavičaja; opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika. U programu također stoji da na povijesnoj karti trebaju znati pronaći mjesta ratnih stradanja, analizirati presudne ratne događaje, kritički prosuditi novinska i druga izvješća o tim događajima, gledati i kritički prosuditi dokumentarne i igrane filmove o tim događajima, pisati esej, posjetiti mjesto stradanja s odavanjem počasti poginulim i stradalim braniteljima i civilima. Što se BiH tiče, uče o postanku i razvoju samostalne BiH od prvih višestranačkih izbora i nastanku samostalne države, ulozi susjednih zemalja, te važnim datumima poput referenduma za neovisnost 1. ožujka 1992., napadu srpskih postrojbi na hrvatsko selo Ravno 1991.
Što uče djeca u školama koje rade po bosanskom i srpskom nastavnom planu i programu?
Uče o proljeću 1993. kao početku oružanih sukoba između Hrvata i Bošnjaka, potpisivanju Washingtonskog sporazuma i primirju između HVO-a i Armije RBiH, te 1995. kao godini kada su, kako se navodi, tzv. JNA i srpska vojska zauzele zone UN-a Srebrenicu i Žepu, te potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma kao završetku ratnih sukoba u BiH.
U školama koje rade po bosanskom nastavnom planu i programu, u Kantonu Sarajeva, djeca uče o opsadi Sarajeva i genocidu u Srebrenici. U Tuzli također uče o stradanjima Bošnjaka za vrijeme rata u BiH i to pozivajući se na knjigu „Armija mira“ Rasima Delića, generala Armije RBiH pravomoćno osuđenog pred Haškim tribunalom zbog zločina nad Srbima 1995. u mjestu Vozuća.
U školama u Republici Srpskoj, uči se da su za rat u BiH krive SDA (Stranka demokratske akcije Alije Izetbegovića) i HDZ, te da je rat u BiH bio građanski rat uz prisustvo islamskih dobrovoljaca na strani Armije BiH i vojnika iz Hrvatske na strani HVO-a.
