Piše: Misao.hr
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je u utorak da bi Hrvatski sabor do 15. srpnja ove godine trebao usvojiti Zakon o uvođenju vojnog osposobljavanja, tj. obveznoga vojnoga roka koji je ukinut 1. siječnja 2008. godine za vrijeme predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera.
Hrvatski sabor je odluku o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka donio je 5. listopada 2007. godine, a na snagu je stupila s prvim danom iduće godine. Da bi se umirili oni koji su joj se žestoko protivili ta je odluka nazvana „suspenzijom vojnog roka“ koju se, ako zatreba, jednoga dana može i povući.
Hrvatska je, te 2007. slijedeći trendove u Europi prestala pozivati novake na služenje vojnog roka. Valja napomenuti da su za ukidanje vojnog roka bile gotovo sve tadašnje oporbene stranke, većina civilnih udruga s argumentom da to više nema ama baš nikakvoga smisla i da je to ogromni trošak za Državni proračun. Vladajući HDZ, priklanjajući se tadašnjim europskim trendovima priklonio se opciji ukidanja.
Oni koji su zagovarali ostanak obveznog vojnog roka bili su uglavnom sudionici Domovinskog rata, te rijetki političari i geostrateški stručnjaci koji su kao glavni razlog za njegovo ne ukidanje ukazivali na geostrateški položaj Hrvatske, neriješena pitanja hrvatske granice sa Srbijom i Crnom Gorom (što je još uvijek neriješeno), te velikom dužinom granice s BIH. Služenje vojnog roka prije njegovog zamrzavanja odnosno ukidanja trajalo je šest mjeseci.
U raspravama za i protiv spominjao se i priziv savjesti koji je tada bio na snazi, kao legitimno i gotovo najveće pravo pojedinca da odbije služenje obveznog vojnog roka, dok primjerice taj isti priziv savjesti u slučaju liječnika po pitanju abortusa ni približno u javnosti nije bio tako dobrohotno i većinski podržavan. Bilo je upravo suprotno, a vjerojatno je tako i danas.
No kako se situacija u Europi počela mijenjati samo šest godina kasnije, odnosno 2014. kada je Rusija izvršila invaziju na ukrajinski Krim i okupirala ga, o obveznom vojnom roku prvo su počele razmišljati skandinavske zemlje.
U Hrvatskoj su nadležni političari na prijedlog da se ponovo uvede odmahivali rukom sve do 2017. kada se ipak počela razmatrati i ta opcija. O toj je mogućnosti prva je progovorila tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Za vrijeme dok se u zemljama EU-a vojni rok ukidao, Rusija se sustavno naoružavala. Europa nije reagirala niti na rusku agresiju na Krim, vjerojatno misleći kako ju se to ne tiče, i da će Rusija na tome stati. Ukrajina je tada uvela obvezni vojni rok, a slijedile su je još neke zemlje, one bliže Rusiji. Do tada je bio obvezan samo u osam europskih zemalja – Danskoj, Švedskoj, Estoniji, Finskoj, Cipru, Grčkoj, Austriji i Švicarskoj.
Anušić o troškovima za obvezni vojni rok
Troškovi će godišnje iznositi 20 milijuna eura. Obuka će trajati dva mjeseca, a po završetku osposobljavanja ročnici će moći aplicirati za djelatnu vojnu službu, dok će oni koji to ne učine biti raspoređeni u pričuvu. Obuka će se provoditi u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, rekao je ministar Anušić.
“Hrvatske oružane snage na raspolaganju imaju 18 tisuća pričuvnika, što je procijenjeno kao dostatan broj za potrebe obrane. Naš cilj je da temeljnim vojnim osposobljavanjem osiguramo dodatnu pričuvnu snagu, a očekujemo godišnji odaziv od 4 do 5 tisuća ročnika. Siguran sam da će odaziv biti značajno veći od minimalnih 5 tisuća godišnje, jer nudimo opciju dvomjesečnog vojnog osposobljavanja umjesto duljeg civilnog služenja vojnog roka, koji ne osigurava iste mogućnosti”, kazao je.
Rekao je da se s pažnjom promatra što se događa u BiH, budući da tamo danas živi oko 350 tisuća Hrvata. Hrvatska promatra i politička zbivanja u Srbiji i na Kosovu, a s obzirom na to da je glavni tajnik NATO-a nedavno posjetio Sarajevo i poslao jasne poruke, vjerujem da ni NATO ni međunarodna zajednica neće dopustiti destabilizaciju regije”, kazao je Anušić, poručivši da Hrvatska mora biti spremna na sve scenarije, iako se nada da do eskalacije neće doći.
