Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
Ove godine 14. ožujka navršava se 190 godina od kada je na naslovnici 10. broja ondašnje Danice, objavljena pjesma Antuna Mihanovića „Horvatska domovina“, iz koje je kasnije nastala hrvatska himna „Lijepa naša domovino“.
„Horvatska domovina“ ima ukupno četrnaest kitica, a prve i posljednje dvije kitice uzete su za hrvatsku himnu koja je službenom proglašena 1891. godine za vrijeme izložbe Hrvatsko-slavenskoga gospodarskog društva u Zagrebu.
Inače 1835. kada je Mihanović napisao „Horvatsu domovinu“ smatra se početkom Hrvatskog narodnog preporoda. Naime, nakon 1815. godine, kada je čitavo područje Hrvatske objedinjeno pod Habsburškom krunom, pojavila su se stremljenja da se ono i politički poveže u jedinstvenu cjelinu te da hrvatski jezik postane službenim jezikom u Hrvatskoj. U 19. stoljeću ta se himna pjevala u raznim svečanim prigodama zajedno s drugim popijevkama. U to vrijeme izvođena je odmah nakon carevske. Nakon odcjepljenja od Austrije 1918. prva je izvedena u Hrvatskom saboru.
Izvodila se i za vrijeme prve Jugoslavije do uvođenja diktature 1929. godine kada je zabranjena s drugim domoljubnim pjesmama. Ljudi koji bi prekršili to pravilo bili bi uhićeni i upućeni u zatvor.
Izvodila se i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a pjevali su je, govore izvori, i ustaše i partizani i domobrani. Za vrijeme NDH tekst je prerađen te je umjesto „sinje more“ umetnuto „kud li šumiš“ kako bi se riješilo, odnosno izbjeglo pitanje Dalmacije koja je potpala pod Italiju.
Osnivačka skupština ZAVNOH-a (antifašistička vlada za Hrvatsku) 13. lipnja 1943. u Otočcu završila je svoje zasjedanje svečanim izvođenjem „Lijepe naše“. U drugoj Jugoslaviji na nju se nije dobronamjerno gledalo. No, ipak je službeno kao hrvatska himna potvrđena nakon Hrvatskog proljeća 1972. godine i to 1. ustavnim amandmanom, a što je potvrđeno i novim Ustavom iz 1974.
Nakon raspada Jugoslavije i stvaranja neovisne Republike Hrvatske u „Božićnjem Ustavu“ usvojenom u Hrvatskom državnom saboru 22. prosinca 1990. „Lijepa naša domovina“ proglašena je službenom himnom Republike Hrvatske.
Mihanovićev tekst uglazbio je Josip Runjanin.
Akademik Mirko Tomasović o „Lijepoj našoj domovini“
O hrvatskoj himni i njezinom značenju za hrvatski narod pisali su brojni književnici, a ovdje izdvajamo dio iz priloga akademika Mirka Tomasovića od 20. ožujka 2003. u „Vijencu“ Matice hrvatske pod naslovom „Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka, br. 10 (1835).
„Kad me prije desetak godina omlađa francuska slavistica (a to znači rusistica) upitala približno ovako: ‘Zašto ti Hrvati tako ushitno i borbeno slušaju i istodobno pjevaju svoju himnu?’, odgovorio sam joj: ‘Zato što je naša himna, među ostalim, i dobar pjesnički tekst.’ Pripomenuo sam da se i ona kao stručnjakinja za književnost može u to uvjeriti jer je Lijepa naša prevedena na ruski jezik (Maksim Gorki). Nisam joj bio preveć uvjerljiv, pa nije bilo druge nego joj poslati integralnu Mihanovićevu Horvatsku domovinu uz napomenu da ta pjesma, za razliku od francuske himne La Marseillaise, ni riječima ni napjevom nipošto nije borbenog značaja. Bio sam pomalo iznenađen kad mi se francuska kolegica javila s priopćajem: ‘Himna vam je uistinu krasan pjesnički tekst’“, napisao je Tomasović.
No, u našoj literaturi, što me također iznenadilo, o Antunu pl. Mihanoviću Petropoljskom (1796-1861) kao pjesniku malo je govora. Nisam naišao ni na sustavniji opis ili interpretaciju strukture i pjesničkih dometa „Lijepe naše“, a druge mu se pjesme i jedva spominju. Postavlja se stoga pitanje da li je autor „Horvatske domovine“ tim sastavom, poput Ljudevita Gaja budnicom „Još Horvatska ní propala“, stekao samo slavu i status posrednika domoljubnih i nacionalnih ideala, ili je pjesnički prepoznatljiv i prema tome dionik hrvatske književne tradicije? Ponovno čitanje njegovih pjesama kao autorskih tekstova pokazat će da je Mihanović, mnogo više od Gaja, posjedovao i razgovijetan lirski instinkt i rukopis.
Antun Mihanović je poliglot, objavljivao je tekstove na trima jezicima (domorodnom, njemačkom i latinskom), pisao stihove samo na hrvatskom. Pjesnički mu se opus sastoji od svega desetak pjesama, od kojih je gotovo svaka poetički obilježena., napisao je tada akademik Tomasović.
Kod spomenika hrvatskoj himni „Lijepa naša domovino“ u Značajnom krajobrazu Zelenjak u Hrvatskom zagorju, gdje je Mihanović napisao stihove „Horvatske domovine, fotograf Šime Strikoman prošle je godine u povodu obilježavanja 190 godina teksta hrvatske himne snimio milenijsku fotografiju s oko 300 djece.
