Piše: sšh
Danas se u Parizu održava sastanak 30 država EU-a i NATO-a, uključujući Japan i zemlje Commonweltha na kojem se kako je prvi izvijestio Washington Post dogovara stvaranje snaga za intervenciju u Ukrajini. Hrvatska na sastanku nije prisutna. Koji je razlog tomu još nema službenih informacija.
Razlog nepozivanju na taj sastanak ili odluci o neodlasku hrvatskog predstavnika na njega, može biti i u rezolutnom stavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je u više navrata poručio, da kao vrhovni zapovjednik hrvatskih oružanih snaga neće dozvoliti da Hrvatska vojska bude prisutna u Ukrajini te da Hrvatska neće sudjelovati u operacijama očuvanja mira u toj zemlji. Po dostupnim informacijama na sastanku u Parizu nisu prisutne SAD niti Mađarska, ali ni Crna Gora.
Po hrvatskom Ustavu odluka o slanju hrvatske vojske u operaciju izvan granica RH može biti donesena samo uz suglasnost Predsjednika Republike, ili u drugom slučaju uz suglasnost dvotrećinske parlamentarne većine, koja bi poništila utjecaj predsjednikova veta da sudjelovanje Hrvatske vojske ni u kakvoj mirovnoj operaciji ili operaciji očuvanja mira u Ukrajini nije moguće. NATO je, bar se danas tako čini, Hrvatsku, a izgleda i Crnu Goru marginalizirao u budućim europskim procesima sigurnosnih i obrambenih struktura. Iz popisa sudionika sastanka u Parizu može se zaključiti da Francuska i Velika Britanija aktivno rade na planovima za buduće mirovne snage te formiraju svojevrsnu koaliciju nacija sposobnih i spremnih biti dio osiguranja mira u Ukrajini ako i kada se postigne primirje. Kako sada stvari stoje Hrvatska je u tom dijelu preskočena. Poznavatelji prilika tumače da je Crna Gora u NATO-u marginalizirana zbog utjecaja proruskih opcija u toj zemlji.
Tajnik NATO-a M. Rutte jučer u BiH
A upravo su na ovim prostorima već mjesecima na snazi svakodnevna politička zbivanja i previranja, među kojima su najočitija ona u BiH potaknuta nedavnom sudskom presudom čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji ne poštuje odluke Visokog povjerenika i prijeti odvajanjem Republike Srpske.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak je boravio u Bosni i Hercegovini i sastao se s članovima Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem. Uz njih održao je i druge zasebne sastanke uz ostalo i s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.
Rutte je poručio da “tri desetljeća nakon Daytonskog sporazuma, NATO ostaje čvrsto posvećen stabilnosti ove regije. NATO je čvrsto posvećen BiH i u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Osvrćući se na krizu koju su uzrokovali potezi vlasti u Republici Srpskoj na čelu s predsjednikom Miloradom Dodikom rekao je da je “Daytonski mirovni sporazum kamen temeljac mira u BiH. Svaka aktivnost koja potkopa Daytonski sporazum, ustavni poredak ili državne institucije je neprihvatljiva. Zapaljiva retorika i postupci su opasni jer predstavljaju veliku opasnost za stabilnost i sigurnost BiH. Na političkim čelnicima BiH je da preuzmu odgovornost”, poručio je šef NATO-a.
Čelnici Predsjedništva BiH posvađali se ispred šefa NATO-a
No, po pisanju medija troje članova Predsjedništva BiH ispred njega se nije libilo posvađati i zastupati ne zajedničke interese BiH kao cjelovite države tri konstitutivna naroda, već samo interese onog naroda iz čijih redova dolaze. S obzirom da se o Komšiću kao predstavniku hrvatskog naroda zna kako je izabran u tu se svađu između Cvijanović i Bećirovića nije upuštao, prenose mediji.
Po priopćenju iz Vijeća ministara BiH u kojem se Rutte sastao s Borjanom Krišto stoji kako ne postoje sigurnosne prijetnje u BiH te da sve institucije, nastavljaju neometano raditi i profesionalno obavljati svoje obveze.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić: …situacija postaje užarena
U kontekstu današnjega sastanka u Parizu, posjeta glavnog tajnika Ruttea BiH, te priopćenja iz Vijeća ministara BiH valja podsjetiti i na izjavu hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića koji je sinoć gostujući u Dnevniku Nove TV, na pitanje – je li stanje u Republici Srpskoj sigurnosno najizazovniji trenutak za Hrvatsku od Domovinskog rata odgovorio potvrdno. „Od završetka svih sukoba na području jugoistočne Europe ova situacija postaje užarena. Javnost možda ne zna ili zna, ali zaseoci bošnjačke nacionalnosti u RS-u, ljudi su otišli zbog vlastite sigurnosti, ne znaju što će biti sutra.” Upitan postoji li neposredna ratna prijetnja, također je odgovorio potvrdno. “Vrlo je ozbiljna situacija, trebamo se pripremati za sve scenarije”, rekao je ministar. Također je govorio o naoružavanju Europe i obrani kontinenta bez američke pomoći. Ustvrdio je da je o zajedničkoj europskoj vojsci rano govoriti.
“Teško je preko noći sve prestrojiti i preko noći se naoružati. Rusija se 20-ak godina pripremala, neke zemlje desetak godina. Ako intenzivno krenete, možete za tri-četiri godine biti spremni za neki sukob, obranu”, rekao je. Spomenuo je i kako bi europska vojska trebala biti pod vodstvom NATO-a, ali i da mora postojati način, ako neke zemlje, poput Mađarske, budu izražavale sumnju o takvom smjeru, da se ide bez njih.
Sudeći po današnjem sastanku u Parizu izgleda da i Hrvatska izražava sumnju o takvom smjeru, ili se pak s obzirom na relaciju Pantovčak – Banski Dvori u nju sumnja?
