Piše: sšh
U Društvu hrvatskih književnika 3. ožujka predstavljena su tri dvobroja časopisa Republika (7-8, 9-10, 11-12, 2024.), a o novoj koncepciji govorili su novi urednici – Boris Beck i Marina Katinić Pleić, oboje doktori znanosti, književnici i kolumnisti.
Predstavljanje triju dvobroja uklapa se i u obilježavanje 125. godišnjice DHK, a u tom se kontekstu, među ostalim, posebna pozornost posvećuje mladim autorima, pa je tako dvobroj Republike 9-10 tematski posvećen pjesnicima rođenima nakon 1990. godine.
Voditeljica Lada Žigo Španić na početku je pročitala pismo predsjednice DHK, dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, u kojem je pohvalila raznovrsnost sadržaja novoga časopisa i potaknula uredništvo na daljnji kreativni rad.
Sa zanimanjem se govorilo o temi broja 11-12 “U potrazi za književnim kanonom”, što je bila tema Zagrebačkih književnih razgovora kojima je spomenuti broj i posvećen. Dvobroj 7-8 privlači pozornost temom “Dijalektika dosade i kreativnosti”, što je važan poticaj za promišljanje dokolice nekada i danas, kreativne i pasivne. Osim spomenutih tema, Republika donosi novu prozu i poeziju raznih autora, prijevode, kritike, putopise, intervjue i razne druge teme (spomenimo, među ostalima, temu “Ukrajinski pjesnici” u dvobroju 9-10).
U intervjuu za Vijenac (br. 807) Boris Beck je opisujući svoj dosadašnji put novinara i urednika, uz ostalo rekao da je „biti urednik najljepši posao na svijetu jer to znači da čitate mnoge nove tekstove i da upoznajete mnoge divne ljude, a i od jednih i od drugih se može toliko naučiti“.
Marina Katinić Pleić, koja poeziju piše od djetinjstva kao sudbonosni susret navodi onaj s Ivanom Pranjićem koji je uređivao izdanja Matice hrvatske u Čakovcu. Vidio je jedan moj filozofski članak i pitao me pišem li poeziju. Kad sam mu pokazala, rekao mi je: „Vi morate pisati!“ Ta je rečenica sve promijenila, navela je.
Dvojac se kažu, vrlo brzo dogovorio oko uređivačke politike. „Kolegica i ja lako smo se dogovorili: objavljivat će se ono najbolje i najvrednije, s tim da je ona, moja zamjenica, i pjesnikinja, pa se mora više baviti poezijom; ja sam više prozaičan tip. Što se tiče naših rubrika, neke su se već iskristalizirale: poezija, proza i drama u najopćenitijem smislu, zatim kajkavske i mediteranske teme, putopisi, eseji i, naravno, kritika tekućih izdanja i kronika rada Društva književnika koje je izdavač. Mislim da je uređivanje časopisa kao život, treba biti otvoren iznenađenju, i ne treba robovati shemama“, istaknuo je Bek. Katinić Pleić dodala je da je broj priloga koji pristižu na adresu uredništva Republike velik te da ih je nužno organizirati u temate. „Budući da je Republika časopis za književnost, umjetnost i društvo, želimo dati prostora tekstovima koji povezuju različite grane umjetnosti te struje između društvenog tkiva i noosfere. U vrednovanju književnih tekstova oni koji najjače zagovaraju formalno-estetske kriterije (tzv. kvalitetu) nerijetko se vode ideološko-političkim kriterijima (tzv. tendencijom), dok ne vrijedi obratno, što se ogleda u krizi književne kritike. Budući da postoje dobri autori i dobri tekstovi koji su relativno nepoznati, želja mi je da Republika bude prostor gdje će članovi DHK, a i drugi autori, moći učiniti svoj tekst vidljivim. Posebno je važno otvoriti prostor mladom ili još neafirmiranom autoru, koji nema iza sebe objavljene knjige. Dakle, težiti elitizmu kvalitete, a izbjegavati elit
