Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
„Isključivi i jedini uzrok današnjih političkih kontroverzi koje se odnose na bunjevački identitet jest taj što je odmah nakon stvaranja prve južnoslavenske države nehrvatstvo bačkih Bunjevaca i Šokaca, dakle laž, postao raison d’Etat srbijanske države i to je ostalo do danas što mu daje posebnu političku težinu“, piše dr. Ivan Dulić u svojoj knjizi „Hrvati u Bačkoj i stvaranje samostalne hrvatske države – bunjevački slučaj“ koja je u ponedjeljak predstavljena u središnjici Matice hrvatske u Zagrebu.
Autor, rođeni Bunjevac, lucidno primjećuje da se konstrukciji lažnoga autohtonoga (indigenog) bunjevačkog identiteta koji kao nepolitički identitet ne može ni biti subjekt političkih nego samo indigenih prava, prišlo iz razloga da bi se izbjegle bilo kakve političke turbulencije koje bi mogle proizaći iz političke obespravljenosti Bunjevaca. Takav stav je osobit s obzirom da hrvatstvo stvaranjem hrvatske države dobiva enormnu političku težinu. Zato se, zaključuje autor, prišlo konstrukciji lažnoga autohtonoga (indigenog) bunjevačkog identiteta, a koji kao nepolitički identitet ne može ni biti subjekt političkih nego samo indigenih prava, odnosno on politička prava i ne traži. Drugim riječima indigeni identitet ne može biti politički obespravljen. Takvim oktroiranjem lažnoga identiteta prikriva se uskraćivanje političkih prava Bunjevcima te ta činjenica ne može izbiti na političku površinu, a što je isključivi cilj i svrha srbijanske potpore bunjevačkom pseudoidentitetu, zaključuje dr. Dulić.
Knjigu su uz autora predstavili i recenzenti prof. dr. sc. Ivica Šola, prof. dr. sc. Stipe Kutleša, glavni urednik prof. dr. sc. Tomislav Talanga te predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doc. dr. sc. Dražen Švagelj ujedno i član Glavnog odbora Matice hrvatske. Sve nazočne u punoj Matičinoj dvorani pozdravio je i dobrodošlicu zaželio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran ističući zadovoljstvo predstavljanjem knjige kojoj su suizdavači Matica hrvatska i njezin vinkovački ogranak.
Dr. Dulić po uzoru na Ivu Pilara
U prigodnom obraćanju prof. Švagelj istaknuo je kako ih je kao izdavača ove vrijedne i kvalitetne knjige iznenadilo što je autor doktor medicinskih znanosti, po struci oftamolog. On je iz stare hrvatske obitelji Dulića iz Subotice gdje je završio osnovnu i srednju školu, a medicinski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao i doktorirao. Svojom erudicijom u ovoj je knjizi napravio slično onomu što je napravio Ivo Pilar. On ima pogled iznutra i iz vana. Na jedinstven način pokazao je ono najvažnije, a to je politički status Hrvata u Bačkoj, rekao je Švagelj.
Urednik knjige Tomislav Talanga rekao je da je kvalitetan sadržaj knjige podijeljen u 13 poglavlja te da gotovo nije trebao uredničku intervenciju. U njemu je 171 citat i 86 slikovnih priloga, a dodana su mu vrijednost sažetci na francuskom, engleskom, njemačkom i mađarskom jeziku. U knjizi se osjeća emocija i naboj kojom dr. Dulić pristupa toj tematici, rekao je Talanga.
Prvi narativ o Bunjevcima kao o nekom zasebnom narodu počeli Mađari
Rezenzent Ivica Šola prisjetio se svog studiranja i profesora crkvene teologije u Đakovu koji je bio slovački sin, a predavao je crkvenu povijest. Tada sam prvi put čuo za hrvatsko pitanje u Srbiji. Radili smo seminarske radove i bili podijeljeni u nekoliko grupa. Moja je grupa izučavala crkvenu povijest kroz Strossmayerova dva dopisivanja – s F. Franjom Račkim i s nuncijem u Beču, a u kojima stoji i rečenica „Srbi i Mađari nam često i žestoko iza leđa rade, napadaju naše Hrvate uzimajući rič njihovu“.
Dakle ništa novo pod suncem, istaknuo je Šola i ustvrdio da su dekroatizaciju, odnosno prvi narativ o Bunjevcima kao o nekom zasebnom narodu počeli Mađari, a poslije preuzimaju Srbi. U komunizmu je bilo blaže, a danas ta dekroatizacija Bunjevaca dosiže svoju kulminaciju. Nažalost 90-ih godina fokus hrvatske politike je zbog rata bio na BiH, što je potpuno razumljivo. Hrvati iz Bačke i Srijema prošli su ispod radara. Protjerano ih je oko 40.000, a bunjevačko pitanje na koje su se tamošnje vlasti obrušili na tragu je mađarske mitomanije. Sada to rade Vučić i Orban, a meta je ista – dekroatizirati bunjevački identitet, rekao je Šola.
Naglasivši kako o ovoj temi treba razgovarati i pisati prisjetio se susreta s dr. Dulićem te odmah podržao tekst i zamolio Miru Gavrana za pomoć pri tiskanju knjige. Iznenadio sam se sadržajem jer sam i sam zaboravio Strossmayerovu opomenu. No, bilo je i onih, kolega s fakulteta, koji su mi rekli – pa što se doktor petlja u tu temu. Na to sam im odgovorio protupitanjem – tko je najveći psiholog u povijesti? Naravno to je Erich Fromm, a studirao je sociologiju, a ne psihologiju. Postoji razlika od specijaliziranog intelektualca i univerzalnoga, a ovaj drugi je dr. Dulić koji je seizmološki precizno ukazao na ovaj fenomen Hrvata u Bačkoj, zaključio je Šola.
Bunjevci u Bačku došli 1620. i tada Srba tamo nije bilo
Prof. Kutleša ocijenio je da ovaj rukopis nije klasična knjiga, da u njoj nije naglasak na kada se i gdje nešto dogodilo nego zašto se dogodilo. Autor daje odgovore na pitanja kako je moglo doći do posrbljavanja. Naveo je da su Bunjevci u Bačku došli 1620. i tada na tom prostoru Srba nije bilo, došli su oko 1670., a u drugom valu sredinom 18. Ime Bunjevac potiče s kraja 19 stoljeća. Sebe nisu nazivali tim imenom, već Dalmatincima jer su došli s juga. Nastupila je mađarizacija, uvođenje mađarskog jezika. Pritisak se nastavio i kasnije u I. sv. ratu kada ih se proglasilo katoličkim Srbima. U drugoj Jugoslaviji položaj im je bio kao malo bolji, ali zapravo perfidan. Naime, Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine donio je odluku da se svi Bunjevci i Šokci pišu Hrvatima, no uslijedilo je odnarođivanje koje traje do danas, pa tako imamo i slučaj iz 2023. kada izvjesna Suzana Ostojić Kujundžić piše pismo papi Franji da se mise u Subotici održavaju na bunjevačkom, a ne na hrvatskom jeziku. I tamošnje vlasti zauzimaju se da bunjevački bude priznat u rangu hrvatskoga jezika, rekao je Kutleša.
Autor Dulić u ovoj opsežnoj knjizi slučaj Hrvata u Bačkoj i njihovo odnarođivanje stavlja u kontekst tri temeljna izvorišta srpske tiranije to su: istočni cezaropapizam, tj. bizantsko nasljeđe, otomansko političko naslijeđe i na koncu – kolonijalni koncept države temeljen na francuskom jakobinizmu i britanskom monarhizmu.
Knjiga autora Ivana Dulića predstavlja jedinstvenu višeslojnu analizu bunjevačkog slučaja na prostorima Bačke. Knjiga je jedinstvena zato što se ne bavi podrijetlom Bunjevaca i njihovom etnogenezom što je uglavnom slučaj s radovima koji pretendiraju dokazati da su Bunjevci Hrvati, nego se bavi analizom sustavnog odnarođivanja Bunjevaca i svekolikim metodama kojima se služe tamošnji vlastodršci.
